Pređi na sadržaj

Milan Kapetanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milan Kapetanović
Fotografija Kapetanovića je delo Milana Jovanovića
Lični podaci
Puno imeMilan Kapetanović
Datum rođenja(1854-09-10)10. septembar 1854.
Mesto rođenjaBeograd, Kneževina Srbija
Datum smrti26. jun 1932.(1932-06-26) (77 god.)
Mesto smrtiBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Umetnički rad
PoljeArhitektura

Milan Kapetanović (Beograd, 10. septembar 1854Beograd, 26. jun 1932) bio je srpski arhitekta u prvoj polovini 20. veka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Milan Kapetanović rođen je u Beogradu 10. septembra 1854. godine. U porodici se sačuvalo sećanje da se Milan družio sa dorćolskim Jevrejima i da je poznavao njihov jezik. Kao odličan učenik i državni stipendista, Milan je završio beogradsku Realku 1879, a 1883. godine Tehnički fakultet Velike škole. U julu 1883. godine postavljen je za podinženjera druge klase Arhitektonskog odeljenja Ministarstva građevina i na tom poslu se zadržao do decembra iste godine. U Ministarstvu građevina Kapetanović je sa arhitektom Svetozarom Ivačkovićem radio planove za izgradnju seoskih crkava u srpsko-vizantijskom stilu. Kada je u januaru 1884. godine dobio nagradu za svetosavski temat, Kapetanović je već bio državni pitomac u Minhenu, gde je studirao arhitekturu na Tehničkoj višoj školi.

Milan Kapetanović bio je ministar narodne privrede u Vladi Kraljevine Srbije od 1911. do 1912. zatiim ministar građevina od 1918. do 1919. Bio je i šef Servisa za reparacije u Berlinu i Visbadenu do 1927. i dekan Velike škole u Beogradu od 1901. do 1902.[1]

Ostao je upamćen i po tome što je Arčibald Rajs preminuo od moždane kapi kao posledica žučne svađe sa Kapetanovićem koji mu je bio prvi komšija. Kapetanović ga je po nekim svedočenjima opsovao i udario.[2]

Dela[uredi | uredi izvor]

Kapetanović je prvi počeo da uređuje Kalemegdansku tvrđavu koja je održana do Drugog svetskog rata. Sazidao je prvu sefardsku sinagogu 1908. koja se nalazila na mestu današnje Galerije fresaka i sazidana je u mavarskom stilu. Kralj Petar I položio je kamen-temeljac. Sinagoga je stradala u Drugom svetskom ratu.

Meću delima Kapetanovića koja se i danas nalaze u Beogradu su:

Porodica[uredi | uredi izvor]

Porodica Kapetanović je stanovala na Dorćolu. Otac Milana Kapetanovića Dimitrije (1820–1866) bavio se trgovinom. Majka Pijada (1826–1913) bila je učiteljica u jevrejskoj ženskoj osnovnoj školi na Jaliji, od osnivanja škole 1864. do odlaska u penziju 1881. godine. Dimitrije i Pijada Kapetanović imali su četvoro dece: Katarinu (1845–1921), Đorđa (1846–1867), Nikolu (1854–1932) i Milana.

Reference[uredi | uredi izvor]