Milan Kapetanović
Milan Kapetanović | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Milan Kapetanović |
Datum rođenja | 10. septembar 1854. |
Mesto rođenja | Beograd, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 26. jun 1932.77 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Jugoslavija |
Umetnički rad | |
Polje | Arhitektura |
Milan Kapetanović (Beograd, 10. septembar 1854 — Beograd, 26. jun 1932) bio je srpski arhitekta u prvoj polovini 20. veka.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Milan Kapetanović rođen je u Beogradu 10. septembra 1854. godine. U porodici se sačuvalo sećanje da se Milan družio sa dorćolskim Jevrejima i da je poznavao njihov jezik. Kao odličan učenik i državni stipendista, Milan je završio beogradsku Realku 1879, a 1883. godine Tehnički fakultet Velike škole. U julu 1883. godine postavljen je za podinženjera druge klase Arhitektonskog odeljenja Ministarstva građevina i na tom poslu se zadržao do decembra iste godine. U Ministarstvu građevina Kapetanović je sa arhitektom Svetozarom Ivačkovićem radio planove za izgradnju seoskih crkava u srpsko-vizantijskom stilu. Kada je u januaru 1884. godine dobio nagradu za svetosavski temat, Kapetanović je već bio državni pitomac u Minhenu, gde je studirao arhitekturu na Tehničkoj višoj školi.
Milan Kapetanović bio je ministar narodne privrede u Vladi Kraljevine Srbije od 1911. do 1912. zatiim ministar građevina od 1918. do 1919. Bio je i šef Servisa za reparacije u Berlinu i Visbadenu do 1927. i dekan Velike škole u Beogradu od 1901. do 1902.[1]
Ostao je upamćen i po tome što je Arčibald Rajs preminuo od moždane kapi kao posledica žučne svađe sa Kapetanovićem koji mu je bio prvi komšija. Kapetanović ga je po nekim svedočenjima opsovao i udario.[2]
Dela[uredi | uredi izvor]
Kapetanović je prvi počeo da uređuje Kalemegdansku tvrđavu koja je održana do Drugog svetskog rata. Sazidao je prvu sefardsku sinagogu 1908. koja se nalazila na mestu današnje Galerije fresaka i sazidana je u mavarskom stilu. Kralj Petar I položio je kamen-temeljac. Sinagoga je stradala u Drugom svetskom ratu.
Meću delima Kapetanovića koja se i danas nalaze u Beogradu su:
- Dorćolska osnovna škola koja je podignuta 1893. i koja je, u to vreme, jedna od najmodernijih u Srbiji (zgrada se danas nalazi na spisku spomenika kulture grada Beograda)
- Dom Jevrema Grujića (podignut 1896.) je karakteristična za tu vrstu arhitekture i nalazi se na spisku spomenika kulture Republike Srbije a i grada Beograda zbog arhitektonske vrednosti
- Po njegovom projektu je 1901. podignuta i Kuća Bete i Riste Vukanovića (u Kapetan Mišinoj ulici broj 13) da bi služila kao rezidencija i galerija za ove slikare (ova kuća je takođe zaštićena).
Porodica[uredi | uredi izvor]
Porodica Kapetanović je stanovala na Dorćolu. Otac Milana Kapetanovića Dimitrije (1820–1866) bavio se trgovinom. Majka Pijada (1826–1913) bila je učiteljica u jevrejskoj ženskoj osnovnoj školi na Jaliji, od osnivanja škole 1864. do odlaska u penziju 1881. godine. Dimitrije i Pijada Kapetanović imali su četvoro dece: Katarinu (1845–1921), Đorđa (1846–1867), Nikolu (1854–1932) i Milana.