Pređi na sadržaj

Milivoje Manić Mile Albanta

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
milivoje manić mile albanta
Milivoje Manić - Mile Albanta
Lični podaci
Datum rođenja(1901-05-25)25. maj 1901.
Mesto rođenjaKostur, kod Pirota, Kraljevina Srbija
Datum smrti7. mart 1942.(1942-03-07) (40 god.)
Mesto smrtiRatari, kod Obrenovca, Srbija
Profesijaradnik
Delovanje
Član KPJ od1937.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od27. novembra 1953.

Milivoje Manić — Mile Albanta (Kostur, kod Pirota, 25. maj 1901Ratari, kod Obrenovca, 7. mart 1942) bio jeo učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 25. maja 1901. u selu Kosturu, kod Pirota. Posle osnovne škole, koju je završio u rodnom mestu, počeo je da uči najpre ciglarski, a potom i potkivački zanat u Pirotu. Pred kraj Prvog svetskog rata, otišao je u Valjevo, gde se zaposlio i aktivno se uključio u radnički pokret. U Valjevu je ostao do 1922. godine, kada je otišao na odsluženje vojnog roka. Po povratku iz vojske 1924. otišao je u Obrenovac, gde je učestvovao u raznim sindikalnim akcijama. Član Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) postao je 1937. godine.

Bista u Pirotu

Napad sila Osovine na Kraljevinu Jugoslaviju, aprila 1941. godine, zatekao ga je u vojsci, gde je bio pozvan na vojnu vežbu. Posle kapitulacije Jugoslovenske vojske, uspeo je da izbegne zarobljavanje i vrati se u Obrenovac. Kao član KPJ, aktivno je učestvovao u pripremama za organizovanje ustanka. Posle pokušaja policije da ga uhapsi, sklonio se u selo Draževac, a potom je, po zadatku Partije, prešao na Umku. Kao delegat Mesnog komiteta KPJ za Obrenovac učestvovao je, 2. jula 1941. godine, na partijskoj konferenciji, održanoj na Kosmaju, na kojoj je odlučeno da se formira Kosmajsko-posavski partizanski odred. Milivoje je tada postavljen za zamenika komandira Druge posavske čete.

Već početkom jula počele su prve akcije ovog Odreda, a Milivoje je lično rukovodio napadom i rzoružavanjem žandarmerijske stanice u Stepojevcu. Tada je zarobljeno pet puškomitraljeza, deset pušaka i veća količina municije. Kraj sela Duboko, u blizini Umke, sa svojom četom je sačekao nemačku kolonu od dvadesetak kamiona. U toj borbi poginulo je oko 50 nemaca. Četa je potom učestvovala u rušenju železničke pruge između Obrenovca i Male Moštanice.

Kosmajsko-posavski partizanski odred je, 31. jula 1941. godine, podeljen na dva odreda: Kosamjski i Posavski. Milivoje je tada postao zamenik komandanta bataljona, a potom i zamenik komandanta Posavskog partizanskog odreda. U borbama sa četnicima kod Ljubovije, polovinom novembra, ranjen je u ruku. A u borbama na Kadinjači, za odbranu Užica, 29. novembra 1941. godine, ranjen je u glavu.

Kada je od Trećeg tamnavskog batraljona formiran Posavsko-tamnavski partizanski odred, Milivoje je postavljen za političkog komesara, a Svetozar Popović, za komandanta. Učestvovao je na savetovanju komande Grupe sa štabovima partizanskih odreda i vojno-političkom rukovodiocima na Maljenu. Polovinom februara 1942. godine, stvorena je privremena zajednička komanda od Kosmajskog i Posavsko-tamnavskog partizanskog odreda, jer je u oba odreda bili ukupno oko 250 boraca. U Privremenu komandu uključen je i Milivoje.

U sukobu sa četnicima, 7. marta 1942. u selu Ratari, kod Obrenovca, teže je ranjen, ali se ubio da ne bi živ pao neprijatelju u ruke.

Ukazom predsednika FNR Jugoslavije Josipa Broza Tita 27. novembra 1953. proglašen je za narodnog heroja.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]