Miloje Todorović
Miloje Todorović | |||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||
Datum rođenja | 1762. | ||||||||||||||
Mesto rođenja | Crnče, Osmansko carstvo, danas Srbija | ||||||||||||||
Datum smrti | 1832. | ||||||||||||||
Mesto smrti | Crnče, Kneževina Srbija | ||||||||||||||
Narodnost | Srbin | ||||||||||||||
Religija | Pravoslavac | ||||||||||||||
Profesija | Vojno lice, Hajduk | ||||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||||
Politička stranka | Nestranačka ličnost | ||||||||||||||
|
Miloje Todorović (Crnče kod Jagodine, 1762 — 1832) bio je levački knez iz Prvog srpskog ustanka i Predsednik vlade Kneževine Srbije 1826. godine.
Rođenje i učešće u Kočinoj krajini[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1762. godine u selu Crnču, nedaleko od Jagodine, a kršten je u obližnjem manastiru Jošanici. Nakon izbijanja austrijsko-turskog rata 1788. godine, pristupio je dobrovoljačkom odredu austrijskog oficira Mihaila Mihaljevića, gde je zajedno sa Karađorđem i ostalim saborcima, ostao do kraja Kočine Krajine. Za pokazanu hrabrost dobio je kaplarski čin, a kasnije i čin kapetana. Posle Svištovskog mira, potpisanog 1791. godine, Miloje napušta frajkor i vraća se u zavičaj, gde nastavlja da se bavi trgovinom. Oko 1803. godine, kao ugledan čovek, biva izabran za levačkog kneza, pod čijom je vlašću bila i oblast Belica.
Učešće u Prvom srpskom ustanku[uredi | uredi izvor]
Aktivno učestvuje u pripremama za Prvi srpski ustanak, a od velike koristi mu je odlično poznavanje turskog jezika. Tokom Prvog srpskog ustanka predvodi ustanike iz svoje knežine. Zajedno Stanojem Glavašom i Mladenom Milovanovićem, Stevanom Jakovljevićem, Vulom Kolarcem i Jevtom iz Obreža, knez Miloje je posle petodnevnih borbi potukao Turke na Jovanjdan 1806. godine ispred Kruševca.[1] Krajem januara 1806. godine ustanička vojska ušla je u Kruševac. Zbog izuzetnih zasluga Karađorđe ga je 1811. godine proglasio vojvodom. Nakon sloma ustanka, sa Karađorđem i ostalim ustanicima, odlazi u manastir Fenek na Fruškoj gori. Kao uspomenu na njegov boravak ostala je Milojeva česma, koju je podario manastiru.
Učešće u Drugom srpskom ustanku[uredi | uredi izvor]
U Srbiju se vraća 1814. godine i skriva po rodnom Crnom vrhu, pripremajući se za Drugi srpski ustanak. Aprila 1815. kneževi braća Miloje i Panta Todorović, predvodeći ustanike Jagodinske nahije, potukli su u dva navrata tursku vojsku na Taborištu, kod sela Belice. Ovim uspehom ustanici su zauzeli položaje prema Ćupriji i Batočini, štiteći prolaz od Niša prema Beogradu. Juna 1814. godine otpočeli su prvi pregovori ustaničkih i turskih delegata koji su vođeni u manastiru Jošanici i selu Belici. Ustanike zastupa Jovan Obrenović, u ime kneza Miloša, jagodinski knez Miloje Todorović i kalenićki kaluđer Neofit. Avgusta naredne godine, pregovore sa Marašli Ali-pašom, povoljno je okončao upravo knez Miloje. U cilju potvrđivanja uslova primirja, knez Miloš Obrenović je, sredinom avgusta 1815. godine, poslao u Carigrad deputaciju koju je predvodio knez Miloje Todorović i Neofit, kaluđer manastira Kalenić. Sultan Mahmud II po konačno utvrđenom miru, je darovao knezu Miloju srebrnu sablju dimiskiju i zlatom izvezenu ašu (prekrivač za konja) koji se čuvaju u Vojnom muzeju u Beogradu.
Karijera u Kneževini Srbiji[uredi | uredi izvor]
Knez Miloje Todorović je u miru bio sovjetnik Srpske narodne kancelarije za jagodinsku nahiju, potom predsednik Beogradskog suda i predsednik Narodnog suda u Kragujevcu. Veoma se zalagao za školstvo i o trošku je izdržavao prvu Narodnu školu u okolini Jagodine. Po završetku državnih poslova vratio se i živeo u svom rodnom Crnču. Umro je 1832. godine i sahranjen je, po svojoj želji, u porti manastira Jošanice.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Đokić, Nebojša; Dumić, Olivera (2021). „Dejstva ustaničkih snaga prema Raškoj oblasti i Kosovu i Metohihi tokom Prvog srpskog ustanka”. Mitološki zbornik. 44: 133—182. Pristupljeno 7. 2. 2023.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- „Miloje Todorović”. jagodina.autentik.net. Arhivirano iz originala 10. 2. 2020. g. Pristupljeno 7. 2. 2023.
- Jovanović, Dobrivoje. „Pregovori kneza Miloša i Marašli Ali-paše u Ćupriji i Jagodini 1815. godine” (PDF). Istorijski arhiv u Jagodini. Arhivirano iz originala (PDF) 7. 2. 2023. g. Pristupljeno 7. 2. 2023.