Milutin Popadić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milutin Popadić
Milutin Popadić
Datum rođenja(1981-10-30)30. oktobar 1981.
Mesto rođenjaPriština SFR Jugoslavija

Milutin Popadić (Priština, 1981) srpski je pesnik sa Kosova i Metohije, teolog i sveštenik u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog u Leposaviću.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Prištini, 30. oktobra 1981. godine, u porodici pravoslavnog sveštenika oca Miroslava i majke Branke, kao četvrto najmađe dete. Osnovnu školu „Vuk S. Karadžić” je završio u Prištini, a potom je upisao Bogosloviju „Sv. Kirila i Metodija” u Prizrenu, da bi zbog NATO bombardovanja Srbije, morao da napusti Kosovo i Metohiju, te školovanje nastavlja u Bogosloviji „Sv. Arsenija Sremskog” u Sremskim Karlovcima. Po završetku srednje škole, upisuje i završava Pravoslavni Bogoslovski fakultet u Beogradu. Od 2007. godine živeo je i radio kao veroučitelj u OŠ „Stana Bačanin” u Lešku.[2]

Član je Društva književnika Kosova i Metohije od septembra 2018. godine i udruženja pesnika „Umetnički horizont” iz Kragujevca.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

„Šta bi Rusi bez Puškina, šta bi Englezi da ne nemaju Bajrona, Španci bez Lorke, Italijani bez Petrarke, Indusi bez Tagore, Arapi bez Omara Hajama, Srbi bez Njegoša? Pitamo se, dakle, šta bi Sveta zemlja Kosovo i Metohija bez Milutina Popadića?”
Božidar Glogovac, rescezent druge knjige pesama, o poeziji Milutina Popadića

Svoju prvu zbirku pesama, pod nazivom Poreklo objavljuje avgusta meseca 2017. godine, koja, za kratko vreme dobija simpatije čitalaca. Osim što piše sjajne pesme, Milutin je govorio i na mnogim tribinama i skupovima, gde je, kao i u svojim pesmama, veličao Srpstvo i branio otadžbinu. U avgustu 2018. godine izdaje i drugu zbirku pesama nazvavši je Zaveštanje.[3]

Neke od svojih pesama Milutin je i otpevao. Najveću pažnju je privukla pesma Junaci sa Košara,[4] posvećena junacima Bitke na Košarama. Osim nje, Milutin je otpevao i pesme: Moja Sveta zemljo, Izvor, Majka. Pesme je posvetio rodnom gradu Prištini i mestu u kojem trenutno živi Lešku. U svojim pesmama, Milutin često govori o stradanju svog naroda, dok u pesmi Rane moga roda on piše o stradanju Srba u Jasenovcu.

Milutin je promocije svojih knjiga imao širom naše zemlje u Beogradu, Kragujevcu, Lešku, Leposaviću, Prištini, Raški, Kruševcu, Gornjem Milanovcu...[5] [6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „U Leposaviću proslavljena Sveta Tri Jerarha”. Eparhija raško-prizrenska. Pristupljeno 8. 11. 2023. 
  2. ^ „Kosovo je duša Srbinova”. Gazimestan. Pristupljeno 12. 1. 2019. 
  3. ^ „Milutinovo „Poreklo“ i „Zaveštanje. Jedinstvo. Arhivirano iz originala 12. 01. 2019. g. Pristupljeno 12. 1. 2019. 
  4. ^ „Pesma posvećena najboljim srpskim sinovima: “Junaci sa Košara. Vidovdan. Pristupljeno 12. 1. 2019. 
  5. ^ „Izveštaj sa beogradske promocije knjige "Poreklo" 18. juna 2018”. Srbski Svetionik. Pristupljeno 12. 1. 2019. 
  6. ^ „U Prištini promovisane knjige „Poreklo“ i „Zaveštanje“ Milutina Popadića”. RTV Gračanica. Arhivirano iz originala 12. 01. 2019. g. Pristupljeno 12. 1. 2019. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]