Pređi na sadržaj

Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske (MIP RS) nekadašnje je ministarstvo Republike Srpske od 1992. do 1998. godine.

Za sve vrijeme njegovog postojanja ministar je bio prof. dr Aleksa Buha (kroz šest različitih sastava Vlade).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Vršioci dužnosti predsjednika Republike, dr Biljana Plavšić i dr Nikola Koljević, proglasili su 28. februara 1992. godine Zakon o Vladi kojim je predviđeno da Vlada ima predsjednika i dva potpredsjednika Vlade i 13 članova — ministara. Predsjednici izvršnih organa oblasti su po položaju bili članovi Vlade sa statusom ministra. Jedan od ministara je bio „ministar za inostrane poslove”. Zatim, predsjednik Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine dr Radovan Karadžić proglasio je Zakon o ministarstvima kojim je osnovano Ministarstvo inostranih poslova.[1][2]

Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma (1995) kojim je Republika Srpska međunarodno priznata kao entitet, Ministarstvo inostranih poslova je nastavilo postojati u prelaznom periodu budući da je spoljna politika data u nadležnost institucija Bosne i Hercegovine. Shodno tome, predsjednik Republike Srpske prof. dr Biljana Plavšić proglasila je 13. februara 1997. novi Zakon o ministarstvima prema kojem je propisano i Ministarstvo inostranih poslova.[3] Međutim, Ministarstvo je prestalo sa radom početkom 1998. godine.

Današnje Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske svojevrsni je nasljednik Ministarstva inostranih poslova i obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na normativno uređivanje organizovanja i rada privrednih predstavništava Republike Srpske u inostranstvu, praćenje realizacije njihovih programa i planova rada te preduzimanje mjera i aktivnosti za njihov koordinisan i efikasniji rad.

Djelokrug[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo inostranih poslova (1992—1996) vršilo je upravne i druge stručne poslove koji su se odnosili na: ostvarivanje političkih, diplomatskih, kulturnih i drugih odnosa Republike Srpske sa organima drugih država i međunarodnih organizacija; konzularnopravne poslove; međunarodnu pomoć; uspostavljanje, održavanje i unapređivanje kulturnih odnosa sa iseljenicima iz Republike, njihovim udruženjima, građanima Republike na boravku i radu u inostranstvu i članovima njihovih porodica, te pripadnicima naroda i narodnosti Republike u drugim republikama; obrazovnu saradnju sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, stipendiranje, redovno školovanje, specijalizacije; programe naučno-tehničke saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, kao i međunarodne sporazume o naučno-tehničkoj saradnji; programe kulturne saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama i međunarodne sporazume o kulturnoj saradnji, kao i druge poslove sa elementom inostranosti koji mu se stave u nadležnost.

Ministarstvo inostranih poslova (1997—1998) učestvovalo je u izboru funkcionera predstavnika Republike Srpske u zajedničkom Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine, ambasadora i diplomatsko-konzularnih predstavnika Republike Srpske u ambasadama i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine, staralo se da oni vjerno zastupaju interese Republike Srpske i u tu svrhu usmjeravalo njihov rad; predlagalo osnivanje predstavništava Republike Srpske u drugim zemljama i organizovalo i kontrolisalo njihov rad; vršilo upravne i druge stručne poslove koji su se odnosili na: ostvarivanje političkih, kulturnih i drugih odnosa Republike sa organima drugih država i međunarodnih organizacija; međunarodnu pomoć; uspostavljanje, održavanje i unapređivanje kulturnih odnosa sa iseljenicima iz Republike, njihovim udruženjima, građanima Republike na boravku i radu u inostranstvu i članovima njihovih porodica; obrazovnu saradnju sa drugim državama i međunarodnim organizacijama, stipendiranje, redovno školovanje, specijalizacije; programe naučno-tehničke saradnje, kao i međunarodne sporazume o naučno-tehničkoj saradnji; programe kulturne saradnje sa drugim državama i međunarodnim organizacijama i međunarodne sporazume o kulturnoj saradnji, kao i druge poslove sa elementom inostranosti koji mu se stave u nadležnost.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Zakon o Vladi („Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”, broj 4/92)
  2. ^ Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini”, broj 5/92)
  3. ^ Zakon o ministarstvima („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 3/97)