Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije

Značka MUP-a Republike Srbije od 2013.

Zastava MUP-a Republike Srbije od 2013.
NadležnostVlada Republike Srbije
SedišteBulevar Mihajla Pupina 2
Beograd  Srbija
Godišnji budžet94,8 milijardi dinara (2021)[1]
Ministar
Rukovodioci
Veb-sajtwww.mup.gov.rs
Srodni članci
ČinoviČinovi Policije Srbije
Činovi vatrogasaca-spasilaca MUP-a Srbije

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije obavlja unutrašnje poslove državne uprave. Unutrašnji poslovi su zakonom utvrđeni poslovi državne uprave koje obavlja Ministarstvo, a čijim obavljanjem se ostvaruje i unapređuje bezbednost građana i imovine, pruža podrška vladavini prava i obezbeđuje ostvarivanje Ustavom i zakonom utvrđenih prava.[2] Aktuelni ministar unutrašnjih poslova od 2. maja 2024. godine je Ivica Dačić.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvim ministrom policije se smatra Jakov Nenadović, jedan od šest popečitelja Praviteljstvujuščeg sovjeta restrukturiranog 1811. godine.[3] Ministarstvo vojno i ministarstvo unutrašnjih poslova su razdvojeni Zakonom o ustrojstvu centralne državne uprave 22. marta 1862. godine.[3] Devetnaesti vek bio je obeležen stalnim organizacionim i pravnim izmenama funkcionisanja ministarstva unutrašnjih poslova, imajući u vidu politička dešavanja i česte promene vlasti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kraljevine SHS formirano je 7. decembra 1918. godine.[4] Povereništvo unutrašnjih poslova je 7. marta 1945. godine preraslo u ministarstvo unutrašnjih poslova, dok je 17. decembra 1946. godine usvojen Zakon o narodnoj miliciji.[5] Godine 1953, stvoreni su savezni i republički Sekretarijati za unutrašnje poslove. Godine 1966, narodna milicija postaje samo milicija, a stvaraju se Služba javne bezbednosti, zadužena za unutrašnje poslove, i Služba državne bezbednosti, u čijem delokrugu su bili obaveštajni poslovi.[5] Godine 1996, reč „milicija“ je zamenjena rečju „policija“, ali su službe i dalje bile pod jednim krovom.

Proces reforme policije započet je nakon političkih promena 2000. godine. Stupanjem na snagu Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji 2002. godine, izdvojen je obaveštajni aparat i formirana je Bezbednosno-informativna agencija,[6] dok su reforme intenzivirane sprovođenjem „mape puta“ u procesu vizne liberalizacije.

Predlog Strategije razvoja MUP-a Republike Srbije od 2018. do 2023. godine[uredi | uredi izvor]

U cilju usklađivanja sa standardima EU i u skladu sa kontinuiranim reformskim aktivnostima, 18. maja 2018. godine javnosti je predstavljen predlog Strategije razvoja MUP-a za period od 2018. do 2023. godine.[7]

Predlogom Strategije definisane su tri strateške oblasti: bezbednost, razvoj institucionalnih kapaciteta i saradnje, i policija kao servis građana.[8] Ključni ciljevi su unapređenje javne bezbednosti, povećana spremnost za reagovanje u vanrednim situacijama, unapređenje usluga koje MUP Republike Srbije pruža građanima i razvoj elektronskih usluga.[8] Predlog Strategije je nastao uz finansijsku pomoć Kraljevine Švedske.

Nadležnost Ministarstva[uredi | uredi izvor]

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije obavlja poslove državne uprave koji se odnose na:

  • zaštitu bezbednosti Republike Srbije i otkrivanje i sprečavanje delatnosti usmerenih na podrivanje ili rušenje Ustavom utvrđenog poretka;
  • zaštitu života, lične i imovinske sigurnosti građana;
  • sprečavanje i otkrivanje krivičnih dela i pronalaženje i hvatanje učinilaca krivičnih dela i njihovo privođenje nadležnim organima;
  • održavanje javnog reda i mira;
  • obezbeđivanje zborova i drugih okupljanja građana;
  • obezbeđivanje određenih ličnosti i objekata;
  • bezbednost saobraćaja na putevima;
  • kontrolu prelaženja državne granice;
  • kontrolu kretanja i boravka u graničnom pojasu;
  • kontrolu kretanja i boravka stranaca;
  • nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije;
  • proizvodnju i promet eksplozivnih materija, zapaljivih tečnosti i gasova;
  • zaštitu od požara;
  • državljanstvo;
  • jedinstveni matični broj građana;
  • putne isprave;
  • prebivalište i boravište građana;
  • obučavanje kadrova, kao i druge poslove određene zakonom.

U obavljanju unutrašnjih poslova mogu se primenjivati samo mere prinude koje su predviđene zakonom i kojima se one vrše sa najmanje štetnih posledica po građane, kao i njihove organizacije, preduzeća, ustanove i druge organizacije.[9]

Zakonski okvir delovanja[uredi | uredi izvor]

Poslove državne uprave utvrđene zakonom i propisima donetim na osnovu zakona u Republici Srbiji obavljaju ministarstva. Ona primenjuju zakone i druge propise i opšte akte Narodne skupštine i Vlade Republike Srbije, kao i opšte akte predsednika Republike Srbije.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije obavlja poslove državne uprave u skladu sa Ustavom Republike Srbije i zakonima koji regulišu oblasti rada ministarstva.

Priprema zakona i drugih propisa (uredbi, pravilnika, uputstava i dr.) iz oblasti policijskih i drugih unutrašnjih poslova, a u skladu sa jedinstvenim metodološkim pravilima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srbije, u nadležnosti je Odeljenja za normativne poslove u Sekretarijatu. Odeljenje, u saradnji sa drugim organizacionim jedinicama ministarstva priprema, zatim sprovodi proceduru do donošenja istih u skladu sa Poslovnikom Narodne skupštine i Poslovnikom Vlade, i stara se o njihovom potpunom i blagovremenom usklađivanju sa pravnim sistemom.[10]

Nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije uređuje veliki broj zakona, od kojih su najvažniji Zakon o policiji, Zakon o javnom redu i miru, Zakon o javnom okupljanju, Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima, Zakon o oružju i municiji, i dr.[11]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Zakonom o policiji iz 2016. godine poslovi koje obavlja MUP Republike Srbije razdvojeni su na policijske poslove koje obavlja Direkcija policije, i ostale poslove iz delokruga ministarstva koje obavljaju sektori.[12]

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije se sastoji od šest sektora (Sektor za analitiku, telekomunikacije i informacione tehnologije, Sektor za ljudske resurse, Sektor za međunarodnu saradnju, evropske poslove i planiranje, Sektor unutrašnje kontrole, Sektor za vanredne situacije i Sektor za materijalno-finansijske poslove), Direkcije policije, Sekretarijata i Kabineta ministra.[13]

Direkcijom policije rukovodi direktor koga postavlja Vlada na predlog ministra na period od pet godina. On može biti biran na najviše dva mandata. Aktuelni direktor policije je general Vladimir Rebić.[14]

Sekretarijat ima pravno-savetodavnu ulogu u sprovođenju politika i poslova od interesa za ministarstvo unutrašnjih poslova u celini, pruža stručnu pravnu podršku ministarstvu prilikom saradnje sa drugim državnim organima, i ostale poslove kojima se obezbeđuje nesmetan, efikasan i usklađen rad svih organizacionih jedinica u ministarstvu.[15]

Kabinet ministra obavlja savetodavne, administrativne i protokolarne poslove od značaja za rad ministra i Ministarstvo unutrašnjih poslova, planira, priprema i prati realizaciju aktivnosti ministra, i ostale aktivnosti neophodne za dostizanje strateških ciljeva ministarstva.[16]  Aktuelni šef kabineta je Katarina Tomašević.

Palata Srbija, Sedište Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije

Sedište[uredi | uredi izvor]

Sedište Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije nalazi se u zapadnom krilu Palate Srbija u Beogradu (nekadašnjoj Palati Federacije, popularnoj kao SIV), u ulici Bulevar Mihajla Pupina 2a.[17] Do 1999. godine je sedište republičkog i saveznog MUP-a bilo smešteno u dve zgrade u ulici Kneza Miloša, koje su srušene tokom NATO agresije 3. aprila iste godine.

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Sektor za međunarodnu saradnju, evropske poslove i planiranje nadležan je za planiranje i organizovanje procesa evropskih integracija, postavljanje pravaca i ciljeva u prioritetnim oblastima rada Ministarstva unutrašnjih poslova u celini i poslovima evropskih integracija. Radi na planiranju i upravljanju projektima finansiranih iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih izvora.[18]

Sektor sprovodi različite projekte u saradnji sa drugim državama (bilateralni projekti), EU (IPA projekti), međunarodnim organizacijama (misija OEBS u Republici Srbiji, UN, Evropska komisija, Međunarodna organizacija za migracije itd.).

Reforme[uredi | uredi izvor]

Značka Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije od 2002. do 2013. godine

Strategija razvoja ljudskih resursa u Ministarstvu unutrašnjih poslova 2014—2016, imala je za cilj objedinjavanje svih poslova u delokrugu funkcije upravljanja ljudskim resursima i uspostavljanje savremenog sistema upravljanja ljudskim resursima.[19] Prva strategija ljudskih resursa izrađena u 2018. godini, će biti u funkciji strateških ciljeva Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije.

Vizija ove strategije je postizanje strateške, savremene i profesionalne funkcije upravljanja ljudskim resursima orijentisana ka ostvarenju ciljeva Ministarstva, dok je misija stvaranje svih neophodnih uslova za kontinuirano privlačenje, zadržavanje i razvoj zaposlenih na odgovoran i transparentan način, baziran na zaslugama.

Reforma treba da doprinese jasnijim očekivanjima na radnom mestu, uređenom sistemu zapošljavanja i kretanja kroz službu, standardizovanim i transparentnim procedurama rada, većoj motivaciji, poštovanju prava zaposlenih, smanjenoj fluktuaciji, podršci rukovodiocima i dobrom odnosu sa sindikatima.

Reforma funkcije upravljanja ljudskim resursima je podržana kroz projekte koji su finansirani iz IPA fondova, bilateralne programe i donacije.

Zakon o policiji, kao i Uredba o karijernom razvoju policijskih službenika detaljno regulišu karijerni razvoj policijskih službenika. Član 165. Zakona o policiji, kao i članovi 6. i 7. Uredbe predviđaju da su uslovi za sticanje narednog čina ili zvanja u okviru izvršilačkih radnih mesta i u okviru istog nivoa rukovođenja, kao i neposredno višeg nivoa rukovođenja odgovarajući stepen obrazovanja, godine staža provedene u prethodnom činu, odnosno zvanju, uspešno završena stručna obuka za čin, odnosno zvanje, i prosečna trogodišnja ocena koja ne može biti niža od ocene 4 (ističe se).[20][12]

Dan Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije[uredi | uredi izvor]

Dan i slava Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije je praznik Svete Trojice, koji se obeležava u znak sećanja na 1862. godinu kada je srpska Žandarmerija odigrala presudnu ulogu u borbama za oslobođenje Beograda kod Čukur česme.[21] Ovaj događaj se slavi pedesetog dana nakon Vaskrsa i uvek pada u nedelju, a obeležava se tradicionalnim lomljenjem slavskog kolača, polaganjem venaca i propratnim manifestacijama. Godine 2017, centralna manifestacija je održana na Trgu kralja Milana u Nišu, dok je 2018. godine održana na Trgu Nikole Pašića i platou ispred Narodne Skupštine u Beogradu.[22]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Izvor: www. 24sedam.rs | OTKRIVAMO Budžet za 2021: Koje ministarstvo je dobilo najviše novca, koliko para ide privredi, zdravstvu, Vojsci, a kome je “skresan” iznos
  2. ^ „Nadležnost”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  3. ^ a b „Oružje Online | Istorija - Naoružanje - Vojska”. Oružje Online (na jeziku: srpski). 19. 8. 2018. Pristupljeno 2018-12-16. 
  4. ^ Smiljanić, Kolet. „Ministarstvo unutrašnjih poslova Kraljevine Jugoslavije 1919-1941 (1915-1941)”. Arhiva Jugoslavije. Arhivirano iz originala 19. 11. 2019. g. 
  5. ^ a b Srbija, WebBox. „Policija Srbije | Mediji - Nezavisni sindikat policije” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2018-12-16. 
  6. ^ „Period od 1944. do 2002. godine / Istorijat / Bezbednosno-informativna agencija”. www.bia.gov.rs. Arhivirano iz originala 07. 12. 2018. g. Pristupljeno 2018-12-16. 
  7. ^ srbija.gov.rs. „Predlog strategije razvoja MUP-a u skladu sa standardima EU”. www.srbija.gov.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2018-12-16. 
  8. ^ a b „STRATEGIJU RAZVOJA MINISTARSTVA UNUTRAŠNjIH POSLOVA za period 2018-2023. godine” (PDF). www.mup.gov.rs. Pristupljeno 2018-12-16. 
  9. ^ „Nadležnost”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  10. ^ „Odeljenje za normativne poslove”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  11. ^ „Zakoni i uredbe”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  12. ^ a b „Zakon o policiji”. www.paragraf.rs. Pristupljeno 2018-12-16. 
  13. ^ „Organizacija Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  14. ^ „Direktor policije”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  15. ^ „Sekretarijat Ministarstva”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  16. ^ „Kabinet ministra”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  17. ^ „Kontakti” (PDF). Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  18. ^ „Sektor za međunarodnu saradnju, evropske poslove i planiranje”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  19. ^ www.mup.gov.rs (PDF) http://www.mup.gov.rs/wps/wcm/connect/8bd09a01-971d-44d6-924d-b6a28d59d090/2016-03-30+-Strategija+razvoja+ljudskih+resursa+u+MUP+2014-2016.pdf?MOD=AJPERES&CVID=lf6onte. Pristupljeno 2018-12-16.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  20. ^ „Uredba o karijernom razvoju policijskih službenika”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. Pristupljeno 2018-12-16. 
  21. ^ „Sečenjem slavskog kolača i polaganjem venaca započeto obeležavanje Dana i slave MUP-a”. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. 
  22. ^ Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Proslava Dana policije – defilei, egzercir, pokazna vežba...”. www.rts.rs. Pristupljeno 2018-12-16. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dimić, Ljubodrag (2002). „U Kraljevini SHS/Jugoslaviji (1918-1941)”. Ministarstvo i ministri policije u Srbiji 1811-2001. Beograd: Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije. str. 74—108. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]