Pređi na sadržaj

Mir na reci Ebro

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Reka Ebro u Španiji

Mir na reci Ebro potpisan je 226. godine p. n. e. između Rimske republike i Kartagine.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Nakon poraza u Prvom punskom ratu Hamilkar Barka prenosi svoju delatnost na Iberijsko poluostrvo u nameri da eksploatacijom rudnih bogatstava i korišćenjem plodnog zemljišta obnovi svoju državu. Stanovništvo Iberije činili su ratoborni Iberi. U sukobu sa njima Hamilkar gine 229. godine p. n. e. Nasledio ga je zet Hazdrubal koji 226. godine p. n. e. sa Rimljanima sklapa mir na reci Ebro.

Mir[uredi | uredi izvor]

Ovim mirovnim sporazumom reka Ebro određena je kao granica kartaginske ekspanzije na Iberijskom poluostrvu. Mir je nesumnjivo više odgovarao Kartaginjanima jer je Rim njime faktički priznao njihova dotadašnja osvajanja na poluostrvu. Zauzet kampanjom na Balkanu, Rim je morao da popusti i potpisivanjem ovog ugovora žrtvuje interese svoga saveznika Sagunta, grada južno od reke Ebro koji je jedini odolevao kartaginskim napadima. Hanibalova opsada Sagunta biće povod za izbijanje Drugog punskog rata.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Istorija starog Rima - N. A. Maškin, Naučna knjiga, 2002. godina