Mita Topalović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dimitrije - Mita Topalović
Lični podaci
Datum rođenja(1849-09-27)27. septembar 1849.
Mesto rođenjaPančevo, Austrijsko carstvo
Datum smrti5. januar 1912.(1912-01-05) (62 god.)
Mesto smrtiPančevo, Austrougarska
Kompozitorski rad
Period1877.
Najvažnija dela
Žežulinka
Potpuri
Kolo

Dimitrije „Mita“ Topalović (Pančevo, 27. septembar 1849Pančevo, 5. januar 1912) bio je srpski kompozitor, učitelj i horovođa.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Prvo srpsko crkveno pevačko društvo iz Pančeva

On potiče iz zanatlijske porodice iz Pančeva, od oca Jovana i majke Marije.[1] On je osnovnu školu i realku završio u rodnom gradu. Svoje školovanje je započeo u Beču na studijama tehnike, ali posle dve godine ih napušta. Mita je prešao Orguljsku školu u Pragu, kao pitomac pančevačke Pravoslavne crkvene opštine. Po povratku u Pančevo (1872), on se oženio 1873. godine Čehinjom Marijom Titros, koja je prešla u pravoslavnu veru.[2]

On je u „Pančevcu” 1872. godine dao oglas za davanje privatnih časova klavira i violine, a godinu dana kasnije je dobio ponudu za privremenog horovođu Srpskog pravoslavnog pevačkog društva u Pančevu. Privremena ponuda je postala stalna (1874), i on se na poziciji horovođe zadržao 36 godina. U tom periodu su bila izvođena dela od 80 poznatih kompozitora, prvenstveno domaćih ali i tadašnjih savremenika (Isidor Bajić, Davorin Jenko, Petar Čajkovski...). Mita je jedno vreme radio kao učitelj u Višoj srpskoj devojačkoj školi u Pančevu.

Vrlo je aktivan u pančevačkom kulturnom životu; u crkvi, školi, na koncertima i društvenim zabavama. Od 1885. godine zaveo je održavanje koncerata za građanstvo, dva puta godišnje, prve nedelje Božićnog posta i na Veliki petak. Komponovao je preko 40 kompozicija za decu, a srpsku koncertnu muzičku književnost obogatio sa 36 kompozicija. Njegov prvenac predstavlja kompozicija "Sokoli" u kojoj, kao i u drugim izbija srpski narodni duh.

Dela[uredi | uredi izvor]

Za života je napisao tri klavirske kompozicije 1877. godine:

  • Žežulinka
  • Potpuri
  • Kolo

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Stražilovo", Novi Sad 1892.
  2. ^ "Branik", Novi Sad 1900.