Pređi na sadržaj

Mihailo Honijat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mihail Honiat
Lični podaci
Datum rođenja1140.
Datum smrti1220.

Mihailo Honijat (grč. Μιχαηλ Χωνιατης; 1140-1220), ponekad pogrešno nazvan Akominat (grč. Ακομινατος) – mitropolit atinski, izuzetan vizantijski pisac i javna ličnost. Brat vizantijskog istoričara Nikite Honijata.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen oko 1140. godine u maloazijskom gradu Honi. U ranoj mladosti studirao je u Carigradu i bio učenik Evstatija Solunskog. Godine 1182. postavljen je za mitropolita grada Atine. 1204. godine, nakon osvajanja Carigrada od strane Latina, branio je Atinski Akropolj od napada grčkog zapovednika Lava Sgura, držeći tvrđavu sve do dolaska krstaša predvođenih markizom od Monferata Bonifacijem 1205. godine[1]. Mihailo je bez krvoprolića predao grad Bonifaciju i nastanio se na ostrvu Keja, u manastiru Jovana Krstitelja, gde je proveo život u samoći, među naučnim studijama. Oko 1217. godine prelazi u manastir Vodonicu, kod Termopila, gde je umro oko 1220. godine.

Zbornik radova[uredi | uredi izvor]

Mihailo je možda bio poslednji vlasnik kompletne verzije Kalimahovog Hekala i Aitije[2]. Sačuvani govori i pisma Mihaila Honijata su od veoma važnog istorijskog značaja i ostaju jedan od najvažnijih dokaza o životu u Atini i Atici za vreme Latinskog carstva. Posebnu pažnju zaslužuju njegova sećanja na njegovog brata-istoričara Nikitu Honijata i vizantijskog cara Aleksija III Anđela; poetski lament o uništenju Atine.

Sva Mihailova književna dela mogu se podeliti u četiri grupe: reči propovedanja, pohvalni i pogrebni govori, pisma i poetska dela. Bio je stručnjak za antičku kulturu. Njegove propovedi su zasnovane skoro isključivo na Bibliji, bogate su dubokim mislima i ispunjene vatrenim besedničkim nadahnućem. U svojim delima Mihail brani interese provincijskih gradova, suprotstavlja se prestoničkim činovnicima i carskom despotizmu, pokazuje zapažanje, opisuje detalje srednjovekovnog vizantijskog života; On je među prvima koji postavlja pitanje svrhe kreativne ličnosti, koju suprotstavlja niskim ukusima gomile. Pisma (do 200) su upućena različitim osobama i različitog sadržaja. Od pesničkih dela Mihaila Honijata, jedno (Θεανω) je filozofskog sadržaja, jedno se tiče istorije grada Atine, a većina je napisano na verske teme.

Najbolje i najpotpunije izdanje dela napravio je Spiridon Lambros, profesor Atinskog univerziteta, sa istorijskim i filološkim beleškama (Atina, 1879-1880).

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Baldwin, Barry (1989-01-01), N.G. Wilson, Scholars of Byzantium, BRILL, str. 451—453, ISBN 978-90-04-67313-7, Pristupljeno 2024-01-08 
  2. ^ Hollis, A. S. (1997). „A new fragment on Niobe and the text of Propertius 2.20.8”. The Classical Quarterly. 47 (2): 578—582. ISSN 0009-8388. doi:10.1093/cq/47.2.578.