Pređi na sadržaj

Molitveno pravilo Svetog Serafima Sarovskog

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sveti Serafim Sarovski

Molitveno pravilo Svetog Serafima, koji je bolovao od vodene bolesti, čita se ujutru, pre svakog obeda i naveče. Sastoji se iz molitve „Očenaš“ (tri puta), molitve „Bogorodice djevo“ (isto tri puta) i molitve koja se zove Simbol vere, u kojoj ispovedamo pravoslavnu veru.

Sv. Serafim je govorio da će se svako ko čita ove molitve spasti, s obzirom da su te molitve odista važne.[1] Prva molitva je važna zato što ju je doneo sam Gospod, druga — zato što ju je doneo s neba Sv. Bogorodici , mati Božijoj , Sv. arhangel Gavrilo,[2] a treća — zato što otkriva pravo značenje vere pravoslavne.

Veruje se da je Presveta Djeva zaveštala Svetom Serafimu i svim pravoslavnim ljudima ovo kratko molitveno pravilo; i da je nakon obznane ovog pravila među vernicima sveti Serafim izlečen od svoje bolesti[1].

Za neke autore je moguće držeći se ovog pravila dostići meru hrišćanskog savršenstva.[3]


—Prepodobni Patrijarh Pavle, citirajući Apostola Pavla

Molitve i pouke iz pravila[uredi | uredi izvor]

Kao što je već napomenuto pravilo se sastoji iz tri molitve od kojih se prve dve ponavljaju tri puta.

Sveti Serafim veli: „Ustavši od sna, neka (svaki) hrišćanin stane pred svete ikone i pročita: Očenaš, Bogorodice djevo i Simvol vere.“[3][5][6]

„Očenaš“[uredi | uredi izvor]

Ova molitva je posvećena Gospodu (Isusu Hristu) i Njegovom učenju.

Očenaš je glavna molitva u hrišćanstvu, data od samog Isusa Hrista. Zapisana je i u Bibliji. Veruje se da je ovu molitvu dao Sam Gospod, ona je obrazac svih molitava.[3]

Ova molitva je u čast Presvete Trojice.[3]

  • Na srpskom jeziku glasi:
Oče naš koji si na nebesima,
da se sveti ime tvoje;
da dođe carstvo tvoje;
da bude volja tvoja i na zemlji kao na nebu.
Hljeb naš nasušni daj nam danas;
i oprosti nam dugove naše kao i mi što opraštamo dužnicima svojim;
i ne uvedi nas u iskušenje,
no izbavi nas od zloga.
Jer je tvoje carstvo i sila i slava, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvijek i u vjekove vijekova. Amin.
Očenaš na crkvenoslovenskom.
Očenaš na crkvenoslovenskom.

Bogorodice djevo[uredi | uredi izvor]

Presveta Bogorodica Djeva i Isus Hrist.

Bogorodice djevo je kraća hrišćanska, pravoslavna molitva. Sadrži reči koje je Arhangel Gavrilo uputio Presvetoj Djevi Mariji. Taj dan se slavi kao praznik Blagovesti 7. aprila.

Kako piše u Svetom pismu, „u šesti mesec poslan bi od Boga anđeo Gavrilo u grad galilejski po imenu Nazaret, devojci zaručenoj za muža po imenu Josif iz doma Davidova; devojci beše ime Marija[7].“

Blagovesti.

Kada je ušao kod Presvete Djeve Marije, anđeo joj je rekao: „Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama!“[7]

Kad je Marija to čula uplašila se od reči njegove pomišljajući ovako: „Kakav bi ovo bio pozdrav?!“[7]

Arhangel joj reče: „Ne boj se Marija, jer si našla blagodat u Boga![7] I evo začećeš i rodićeš sina, i nadenućeš mu ime Isus.[7] On će biti veliki, i nazvaće se sin Višnjega, i daće mu Gospod Bog presto Davida oca njegova; i carovaće nad domom Jakovljevim doveka, i carstvu njegovom neće biti kraja[7]“.

Marija se posle zapitala kako će to biti kad ona ne zna za muža. Arhanđel Gavrilo joj reče da će Duh Sveti doći na nju, i da će je sila Višnjega oseniti — te da će zato ono što će se roditi biti sveto i nazvaće se Sin Božiji.

  • Molitva „Bogorodice djevo“ na srpskom jeziku glasi:
Bogorodice djevo,
raduj se blagodatna Marijo,
Gospod je s tobom;
blagoslovena si ti među ženama,
i blagosloven je Plod utrobe Tvoje,
jer si rodila Spasitelja duša naših. Amin.

Simbol vere[uredi | uredi izvor]

Simbol vere predstavlja kratko i sažeto ispovedanje hrišćanske vere. Ovaj simbol je donet na Nikejskom saboru, a dopunjen na Carigradskom saboru.

Iako se zove „simbol“, sadrži u sebi ukratko sve spasonosne dogmate hrišćanske vere.[3]

  • Simbol vere glasi:
Verujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.
I u jednoga Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Jedinorodnog, od Oca rođenog pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog; rođenog, a ne stvorenog, jednosuštnog Ocu, kroz Koga je sve postalo;
Koji je radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Djeve, i postao čovek;
I Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i bio pogreben;
I Koji je vaskrsao u treći dan, po Pismu;
I Koji se vazneo na nebesa i sedi sa desne strane Oca;
I Koji će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima, Njegovom carstvu neće biti kraja.
I u Duha Svetoga, Gospoda, Životvornoga, Koji od Oca ishodi, Koji se sa Ocem i Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, Koji je govorio kroz proroke.
U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu.
Ispovedam jedno Krštenje za oproštenje grehova.
Čekam vaskrsenje mrtvih.
I život budućega veka.
Amin.

Post scriptum[uredi | uredi izvor]

Nakon što izvrši pravilo, pobožnik treba da se bavi svojim uobičajenim poslom. A, dok radi u kući ili putuje, gde god da se nalazi, neka tiho izgovara Isusovu molitvu (Gospode Isuse Hriste, Sine Božiji, pomiluj me grešnog.) Ako se nalazi u društvu — porodice ili prijatelja — neka samo izgovara u sebi: „Gospode pomiluj!“, do ručka. Pred ručak treba ponovo pročitati pravilo i onda ponovo pred počinak. Bitno je napomenuti da je svetitelj imao svoje monaško pravilo koje je poznato/(http://wwww.onlineriznica.hostoi.com/Tekstovi/Serafim%20Sarovski-Kelijno%20molitveno%20pravilo.pdf[mrtva veza]) a sa blagoslovom svako po svojoj snazi može da čita.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Dečji molitvenik, Amfilohije i sar. str. 50
  2. ^ „ILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE HRAMA SVETOG ARHANGELA MIHAILA” (PDF). www.saborna-crkva.com. [mrtva veza]
  3. ^ a b v g d Borba za veru, Pristupljeno 13. 4. 2013.
  4. ^ Mali pravoslavni molitvenik 1996, izdanje Svetog Arhijerejskog Sinoda SPC, patrijarh Pavle
  5. ^ Onlajn molitvenik, Pristupljeno 13. 4. 2013.
  6. ^ Svetosavno duhovno uzdizanje Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. avgust 2011), Pristupljeno 13. 4. 2013.
  7. ^ a b v g d đ Biblija, izdanje iz 2005. (Glas crkve) str. 955

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dečji molitvenik Gospodina Amfilohija Beograd – Cetinje 2008.
  • Biblija, izdanje iz 2005; strane: 955;