Mrkopalj
Mrkopalj | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Primorsko-goranska |
Opština | Mrkopalj |
Oblast | Gorski kotar |
Stanovništvo | |
— 2011. | 755 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 18′ 54″ S; 14° 51′ 07″ I / 45.31487650719122° S; 14.85206949677583° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 820 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 51315 Mrkopalj |
Pozivni broj | +385 51 |
Registarska oznaka | DE |
Veb-sajt | www |
Mrkopalj je naseljeno mjesto i središte istoimene opštine u Gorskom kotaru, Primorsko-goranska županija, Republika Hrvatska.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Mrkopalj je planinska opština na zapadnim obroncima Velike Kapele u Gorskom kotaru uz auto-put Zagreb-Rijeka.
Najviše naselje u Hrvatskoj, Begovo Razdolje, smješteno na preko hiljadu metara nadmorske visine nalazi se na području opštine Mrkopalj.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Mrkopalj se prvi put spominje 1477. godine, kada je Mikulici, sinu Damjana Drozgometskog, Martin Frankopan dodijelio neke posjede.[1] Oko 1730. godine kroz Mrkopalj je izgrađena Karolinska cesta, a u Brestovoj Dragi se nalaze ostaci potpora za most, što se za ono vrijeme smatra jedinstvenim primjerom gradnje u svijetu.
Godine 1785. Mrkopalj je proglašen privilegovanim kraljevskim gradom sa svojim grbom i pečatom.[1]
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, Mrkopalj se nalazio u sastavu stare opštine Delnice.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Mrkopalj je imala 1.214 stanovnika, od čega u samom Mrkoplju 755.[2] Broj stanovnika u Mrkoplju se značajno smanjio u posljednjih nekoliko desetina godina. Godine 1974. opština je brojala oko 2600 stanovnika,[3] po popisu iz 1991. godine 1823,[4] a po popisu iz 2001. godine 1407.[4] Nacionalni sastav je homogen — Hrvati čine 98% stanovništva.[traži se izvor]
Popis 1991.[uredi | uredi izvor]
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Mrkopalj je imalo 1.196 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
Privreda[uredi | uredi izvor]
Planinski turizam je osnovna privredna grana.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Zvanična prezentacija Mrkopalja, „Povijest“[mrtva veza], datum preuzimanja 28. februar 2008.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 17. 6. 2014.
- ^ „Glas koncila“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. oktobar 2007), datum preuzimanja 28. februar 2008.
- ^ a b Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije Rijeka, datum preuzimanja 28. februar 2008.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.