Muzej knjige i putovanja
Muzej knjige i putovanja | |
---|---|
Osnivanje | 2012. |
Lokacija | Beograd Republika Srbija |
Predsednik | Viktor Lazić |
Adresa | Josipa Slavenskog 19a |
Veb-sajt | https://adligat.rs/ |
Muzej knjige i putovanja je privatna inicijativa porodice Lazić sa sedištem u Beogradu koja predstavlja razvitak štampe i pisane reči, različite pojavne oblike knjiga u svetu i razvitak i značaj knjige za ljudsku civilizaciju. Takođe, predstavlja kulturu stranih država kroz knjige, a zatim i putem drugih eksponata (predmeta, filatelije, numizmatike i drugo).[1][2] Muzej je deo Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“, pod kojim rade i Muzej srpske književnosti i Biblioteka Lazić.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Muzej knjige i putovanja je izmišljen naziv za produžetak tradicije duge preko dva veka, Biblioteke Lazić, koja je prvi put otvorena za javnost još 1881. godine, a nezvanično postoji od početka 18. veka.[3] Biblioteka je nakon 1977. neko vreme bila zatvorena, da bi je Viktor Lazić 2009. ponovo učinio dostupnom za javnost. Tada je formirana ideja o Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“, u okviru kojeg bi poslovala dva muzeja: Muzej knjige i putovanja i Muzej srpske književnosti, sa Bibliotekom Lazić kao centralnom institucijom. Sve tri institucije, kroz Udruženje, su zvanično su registrovane 2012. godine u sklopu udruženja građana i ničega više.
Osnovana od strane Viktora Lazića, zajedno sa suosnivačima inicijatorima Goricom i Branislavom Lazić i Zoricom Vuković-Vujović. Neki od počasnih članova osnivača su pesnik Ljubivoje Ršumović, pisci Milovan Danojlić i Ljuba Simović, akademici Matija Bećković, Vladeta Jerotić i Miodrag Pavlović, prof. dr Darko Tanasković, književnici Pero Zubac, Srba Ignjatović, Dragoslav Mihailović i Miloš Janković, Mirjana Vuisić, supruga glumca Pavla Vuisića, reditelj Emir Kusturica, istoričar i diplomata Dušan Bataković, istoričar umetnosti Nikola Kusovac i mnogi drugi ugledni pisci, naučnici i umetnici. S'obzirom da u Republici Srbiji ne postoji registrovan ni jedan privatni muzej ova inicijativa je ostala samo kao želja osnivača da osnuje muzej.
Riznica eksponata[uredi | uredi izvor]
Postavka i bogata građa podeljena je po kontinentima i zemljama iz kojih potiču izložene knjige i eksponati ili o kojima knjige govore. Najveći deo muzejske građe sakupljen je u samim zemljama, u metropolama, ali i u džunglama, te često predstavlja retkost i u zemljama porekla.[4]
U okviru svake pojedinačne zemlje materijal je podeljen po temama, uglavnom na književnost, istoriju, geografiju, umetnost, učenje jezika i sitni propagandni materijal (razglednice, karte, prospekti) i opšte.
Kolekcija Azije[uredi | uredi izvor]
Skoro sve države Azije imaju svoje zasebne podkolekcije, kao na primer Kina, za koju postoji oko 3000 publikacija, Indija sa oko 2000 knjiga, kao i Tajland, Kambodža, Indonezija, Kazahstan, Azerbejdžan, Mongolija, Laos, Koreja, Mjanmar i druge. Pored knjiga o ovim zemljama, Muzej ima i više publikacija na lokalnim azijskim jezicima kao i knjiga na neobičnim materijalima (bambus, palmino lišće, izmet slona, tikovo drvo itd).
Kolekcija Australije i Okeanije[uredi | uredi izvor]
Kolekcija Australije i Okeanije sadrži oko 600 knjiga o državama ovog dela sveta. Posebno je retka kolekcija knjiga o Aboridžinima, australijskim starosedeocima.
Kolekcija Južne i Severne Amerike[uredi | uredi izvor]
Kolekciju Južne i Severne Amerike čini oko 80.000 knjiga, a najveće podkolekcije posvećene su Sjedinjenim Američkim Državama, koja broji oko 50.000 knjiga, Kanadi i Meksiku. Značajna je i kolekcija o Karipskim ostrvima i zasebna kolekcija posvećena Južnoj Americi.
U fondu se takođe nalazi i specijalizovana biblioteka kanadistike sa više od 3.000 naslova.
Kolekcija Afrike[uredi | uredi izvor]
Kolekcija knjiga o afričkom kontinentu predstavlja jednu od najboljih kolekcija publikacija o Africi u ovom delu Evrope, sa više od 20.000 bibliografskih jedinica. U okviru kolekcije izdvojene su posebne podkolekcije severne, južne, istočne, srednje i zapadne Afrike. Neke od većih podkolekcija o pojedinačnim državama su o Egiptu, Etiopiji i Sudanu.
Kolekcija Evrope[uredi | uredi izvor]
Kolekcija Evrope predstavlja najbogatiju privatnu kolekciju, a podeljena je na sledeće celine: Južna Evropa, Severna Evropa, Istočna Evropa i Zapadna Evropa. Sadrži velike podkolekcije svih evropskih država, a posebno Rusije, Francuske, Nemačke i Engleske. Postoje i značajne kolekcije o manjim državama, među kojima su Malta, Irska, Holandija, Belgija, Luksemburg, Lihtenštajn, Monako, Slovenija i druge.
Foto-galerija[uredi | uredi izvor]
-
Knjiga od bambusovih štapića, povezanih tkaninom, sa drvenim koricama. Iz konfucijanskog manastira u Kini.
-
Moltivenik sa Šri Lanke u obliku lepeze. Napravljen tako da bi se vernici, između čitanja molitvi, knjigom mogli rashladiti.
-
Budistički molitvenik iz Mjanmara, strana sa rukom ispisanim molitvama. Na koricama se nalaze bakarne figure slonova.
-
Budistički molitvenik iz Mjanmara, strana oslikana životopisom Bude u formi stripa, kako bi i nepismeni monasi i građanstvo mogli da je razumeju.
-
Tibetanski molitvenik u obliku rotirajućeg metalnog cilindra. Veruje se da okretanjem knjige oko ose molitva brže stiže do neba.
-
Tibetanski molitvenik, knjiga sa mermernim koricama iz manastira Drepung.
-
Pribor za pisanje u kutiji od tikovine, iz Mjanmara.
-
„Na Drini ćuprija” Ive Andrića na kineskom jeziku, prvo izdanje.
-
„Sumnjivo lice” Branislava Nušića na kineskom jeziku, prvo izdanje.
-
Knjiga na papiru od slonovog izmeta. Na koricama je ilustracija koju je naslikala slonica.
-
Kolekcija Etiopije, pravoslavne molitvene knjige.
-
Kolekcija Alžira u Muzeju knjige i putovanja.
-
Izdanja štampana tokom Alžirskog rata za nezavisnost (1954–1962)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Muzej knjige i putovanja” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-14.
- ^ Kovačević, Miona. „Kako je jedna srpska porodica 250 godina skupljala NAJVREDNIJE KNJIGE SVETA”. Blic.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-07-14.
- ^ „Istorijat” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-21.
- ^ „Kolekcije određenih zemalja” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-21.