Pređi na sadržaj

Muzej knjige i putovanja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Muzej knjige i putovanja
Jedna od prostorija Muzeja knjige i putovanja, u zgradi Udruženja „Adligat".
Osnivanje2012.
LokacijaBeograd
Republika Srbija
PredsednikViktor Lazić
AdresaJosipa Slavenskog 19a
Veb-sajthttps://adligat.rs/

Muzej knjige i putovanja je privatna inicijativa porodice Lazić sa sedištem u Beogradu koja predstavlja razvitak štampe i pisane reči, različite pojavne oblike knjiga u svetu i razvitak i značaj knjige za ljudsku civilizaciju. Takođe, predstavlja kulturu stranih država kroz knjige, a zatim i putem drugih eksponata (predmeta, filatelije, numizmatike i drugo).[1][2] Muzej je deo Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“, pod kojim rade i Muzej srpske književnosti i Biblioteka Lazić.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Viktor Lazić u Muzeju knjige i putovanja

Muzej knjige i putovanja je izmišljen naziv za produžetak tradicije duge preko dva veka, Biblioteke Lazić, koja je prvi put otvorena za javnost još 1881. godine, a nezvanično postoji od početka 18. veka.[3] Biblioteka je nakon 1977. neko vreme bila zatvorena, da bi je Viktor Lazić 2009. ponovo učinio dostupnom za javnost. Tada je formirana ideja o Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“, u okviru kojeg bi poslovala dva muzeja: Muzej knjige i putovanja i Muzej srpske književnosti, sa Bibliotekom Lazić kao centralnom institucijom. Sve tri institucije, kroz Udruženje, su zvanično su registrovane 2012. godine u sklopu udruženja građana i ničega više.

Osnovana od strane Viktora Lazića, zajedno sa suosnivačima inicijatorima Goricom i Branislavom Lazić i Zoricom Vuković-Vujović. Neki od počasnih članova osnivača su pesnik Ljubivoje Ršumović, pisci Milovan Danojlić i Ljuba Simović, akademici Matija Bećković, Vladeta Jerotić i Miodrag Pavlović, prof. dr Darko Tanasković, književnici Pero Zubac, Srba Ignjatović, Dragoslav Mihailović i Miloš Janković, Mirjana Vuisić, supruga glumca Pavla Vuisića, reditelj Emir Kusturica, istoričar i diplomata Dušan Bataković, istoričar umetnosti Nikola Kusovac i mnogi drugi ugledni pisci, naučnici i umetnici. S'obzirom da u Republici Srbiji ne postoji registrovan ni jedan privatni muzej ova inicijativa je ostala samo kao želja osnivača da osnuje muzej.

Riznica eksponata[uredi | uredi izvor]

Statua čuvara hrama iz Pandžaba (Indija)

Postavka i bogata građa podeljena je po kontinentima i zemljama iz kojih potiču izložene knjige i eksponati ili o kojima knjige govore. Najveći deo muzejske građe sakupljen je u samim zemljama, u metropolama, ali i u džunglama, te često predstavlja retkost i u zemljama porekla.[4]

U okviru svake pojedinačne zemlje materijal je podeljen po temama, uglavnom na književnost, istoriju, geografiju, umetnost, učenje jezika i sitni propagandni materijal (razglednice, karte, prospekti) i opšte.

Kolekcija Azije[uredi | uredi izvor]

Skoro sve države Azije imaju svoje zasebne podkolekcije, kao na primer Kina, za koju postoji oko 3000 publikacija, Indija sa oko 2000 knjiga, kao i Tajland, Kambodža, Indonezija, Kazahstan, Azerbejdžan, Mongolija, Laos, Koreja, Mjanmar i druge. Pored knjiga o ovim zemljama, Muzej ima i više publikacija na lokalnim azijskim jezicima kao i knjiga na neobičnim materijalima (bambus, palmino lišće, izmet slona, tikovo drvo itd).

Jedna od prostorija u Muzeju, vide se afričke maske, tibetanski molitvenici, kolekcija figura sa Grenlanda i dr.

Kolekcija Australije i Okeanije[uredi | uredi izvor]

Kolekcija Australije i Okeanije sadrži oko 600 knjiga o državama ovog dela sveta. Posebno je retka kolekcija knjiga o Aboridžinima, australijskim starosedeocima.

Kolekcija Južne i Severne Amerike[uredi | uredi izvor]

Kolekciju Južne i Severne Amerike čini oko 80.000 knjiga, a najveće podkolekcije posvećene su Sjedinjenim Američkim Državama, koja broji oko 50.000 knjiga, Kanadi i Meksiku. Značajna je i kolekcija o Karipskim ostrvima i zasebna kolekcija posvećena Južnoj Americi.

U fondu se takođe nalazi i specijalizovana biblioteka kanadistike sa više od 3.000 naslova.

Kolekcija Afrike[uredi | uredi izvor]

Kolekcija knjiga o afričkom kontinentu predstavlja jednu od najboljih kolekcija publikacija o Africi u ovom delu Evrope, sa više od 20.000 bibliografskih jedinica. U okviru kolekcije izdvojene su posebne podkolekcije severne, južne, istočne, srednje i zapadne Afrike. Neke od većih podkolekcija o pojedinačnim državama su o Egiptu, Etiopiji i Sudanu.

Kolekcija Evrope[uredi | uredi izvor]

Kolekcija Evrope predstavlja najbogatiju privatnu kolekciju, a podeljena je na sledeće celine: Južna Evropa, Severna Evropa, Istočna Evropa i Zapadna Evropa. Sadrži velike podkolekcije svih evropskih država, a posebno Rusije, Francuske, Nemačke i Engleske. Postoje i značajne kolekcije o manjim državama, među kojima su Malta, Irska, Holandija, Belgija, Luksemburg, Lihtenštajn, Monako, Slovenija i druge.

Foto-galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Muzej knjige i putovanja” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-14. 
  2. ^ Kovačević, Miona. „Kako je jedna srpska porodica 250 godina skupljala NAJVREDNIJE KNJIGE SVETA”. Blic.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-07-14. 
  3. ^ „Istorijat” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-21. 
  4. ^ „Kolekcije određenih zemalja” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-07-21. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]