Nada Klaić
Nada Klaić | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 21. jul 1920. |
Mesto rođenja | Zagreb, Kraljevina SHS |
Datum smrti | 2. avgust 1988.68 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, SFR Jugoslavija |
Nada Klaić (Zagreb, 21. jul 1920 — Zagreb, 2. avgust 1988) bila je hrvatska istoričarka.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gde se odmah zaposlila kao asistent i gde je provela čitav svoj radni vek.[1] Doktorirala je 1947. godine sa disertacijom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. O falsifikatima u povijesti Paga naziv je njene habitilacije iz 1955. godine. Vanredni profesor postala je 1961. a redovni 1969. godine. Na filozofskom fakultetu je predavala istoriju Hrvata u srednjem veku.
Ipak njeno područje proučavanja je znatno šire. Pisala je o doseljenju Slovena na Balkansko poluostrvo, hrvatskim vladarima, vizantijskoj Dalmaciji, srednjovekovnoj Bosni, društvenim previranjima i ustancima u Hrvatskoj, pobunama Matije Ivanića i Matije Gupca, pobuni Krajišnika. Hronološki se njen opseg interesovanja proteže od doseljavanja Slovena na Balkan pa sve do 19. veka. Tema njenih proučavanja bila je i istorija gradova: Zagreba, Koprivnice, Vukovara, Zadra, Jablanca, Trogira. Ukazala je na više falsifikata u diplomatičkoj građi. Jedan je od autora Istorije naroda Jugoslavije I. Dve knjige o istoriji Hrvata u srednjem veku izdvajaju se iz njenog bogatog naučnog opusa.
Da bi ukazali poštovanje prema Nadi Klaić, u Zagrebu su stubovi u Bosanskoj ulici nazvani po njenom imenu.[2] Deda, po ocu, Nade Klaić bio je istoričar Vjekoslav Klaić.
Odabrani radovi[uredi | uredi izvor]
- O autentičnosti privilegija trogirskog tipa, 1955.
- Postanak plemstva „dvanaestoro plemena kraljevine Hrvatske“, 1958.
- Klaić, Nada (1967). Historia Salonitana Maior. Beograd: Naučno delo.
- Problem kmetstva na području dubrovačke Astareje, 1971.
- Klaić, Nada (1970). „Historijska uloga Neretvanske kneževine u stoljetnoj borbi za Jadran”. Makarski zbornik: Zbornik znanstvenog savjetovanja o Makarskoj i Makarskom primorju. 1. Makarska. str. 121—168.
- Klaić, Nada (1971). Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (1. izd.). Zagreb: Školska knjiga.
- Klaić, Nada (1975). Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (2. izd.). Zagreb: Školska knjiga.
- Klaić, Nada (1976). Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb: Školska knjiga.
- Klaić, Nada (1976). Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd: Nolit.
- Klaić, Nada (1979). „Način na koji je nastajalo djelo Historia Salonitana Maior”. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. 72-73: 171—198.
- Povijest Zagreba. Zagreb u srednjem veku, 1982.
- Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, 1983.
- Javni život grada i njegovih ljudi, 1985.
- Klaić, Nada (1988). „Srednjovjekovna Krbava od Avara do Turaka”. Krbavska biskupija u srednjem vijeku. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. str. 1—9.
- Klaić, Nada (1989). Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.) (1. izd.). Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
- Klaić, Nada (1994) [1989]. Srednjovjekovna Bosna: Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe (1377. g.) (2. izd.). Zagreb: Eminex.
- Klaić, Nada (1990). Povijest Hrvata u srednjem vijeku. Zagreb: Globus.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Nada Klaić“,Istorijska biblioteka. Pristupljeno 15. novembra 2013.
- ^ „Zagrepčanka Nada Klaić dobiva svoje stube“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. jun 2015), Tanja Molvarec, zagrebancija.com, 4. maj 2010. Pristupljeno 20. novembra 2013.