Nafplio

Koordinate: 37° 34′ S; 22° 48′ I / 37.57° S; 22.8° I / 37.57; 22.8
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nafplio
Ναύπλιο
Pogled na stari deo Nafplia
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaPeloponez
OkrugArgolida
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2011.33.356[1]
 — gustina86,02 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate37° 34′ S; 22° 48′ I / 37.57° S; 22.8° I / 37.57; 22.8
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina0-10 m
Površina387,78 km2
Nafplio na karti Grčke
Nafplio
Nafplio
Nafplio na karti Grčke
Poštanski broj211 00
Registarska oznakaΑΡ

Nafplio, Nafplion ili Nauplion (grč. Ναύπλιο, engl. Nafplion) grad je u Grčkoj i upravno središte okruga Argolida, u okviru Periferije Peloponez. Grad nije najveće mesto u prefekturi, već je to grad Argos.

Grad Nafplio je značajan u istoriji savremene Grčke, kao njena prva prestonica u vreme 18291834. godine, nakon čega je Atina preuzela za stalno ovu ulogu.

Naziv[uredi | uredi izvor]

Stariji oblik ime je „Nafplion“, verovatno izveden iz starijeg „Nauplion“. Postoje pretpostavke da je ovo nastalo uprošćavanjem naziva „Novi grad“ (grč. "Nea Polis"). Istog korena je i naziv poznatog italijanskog grada Napulj. Zbog toga Italijani Nafplio nazivaju „Napuljem Romanije“, pri čemu je Romanija stari naziv za Vizantiju.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Detalj na stari deo Nafplia sa mesnom crkvom
Detalj iz gradske luke
Glavni gradski trg
Stare kuće gradskih trgovačkih porodica

Grad Naflio se nalazi u istočnom delu grčkog poluostrva i istorijske pokrajine Peloponez, a u središnjem delu prefekture. Grad je smešten na malom poluostrvu u vrhu Argoliskog zaliva. Iza grada pruža je ravnica drevne Argolide, najplodniji i najbogatiji deo prefekture.

Klima u Nafpliu je sredozemna, sa žarkim i dugim letima i blagim i kišovitim zimama. Na okolnim planinama ona dobija oštrije crte.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nafplio spada u retke gradove u Grčkoj, čija je savremena istorija mnogo značajnija nego antička.

Najstariji arheološki nalazi u području Nafplia govore da je ovo područje bilo naseljeno još u vreme neolita. Pre Mikenskog razdoblju a ovom prostoru su se naselili Dorci. Značajnija naselja na ovom mestu javilo se tokom Mikenske civilizacije (1580—1100. p. n. e.) i ona su bila njena glavna žarišta (Mikena, Tirins). Naselje na mestu današnjeg grada je bilo drugorazrednog značaja i ostaće to i tokom vremena stare Grčke i starog Rima.


Tokom većeg dela srednjem veka naselje je bilo u sasatvu Vizantije. 1212. godine naselje potpalo pod krstašku državu Prinicipat Ahaju, a 1388. godine preuzeli su ga Mlečani. Oni su grad okružili zidinama i izgradili veliku tvrđavu, očuvanu do današnjeg vremena. Međutim, sve to nije pomoglo da grad bude odbranjen od Turaka 1540. Mlečani ga ponovo prisvajaju 1685. godine i započinju izgradnju savremenije tvrđave za koju se veruje da je najveći mletački graditeljski poduhvat izvan prostora Italije. Međutim, Turci ponovo osvajaju i tvrđavu i grad 1715.

1821. godine je počeo Grčki ustanak, a Nafplio postaje najveće tursko utvrenje u borbi protiv Grka. Posle uspostavljanja nove države, Nafplio postaje privremena prestonica novoosnovane Grčke 1829. godine, ali status prestonice posle 5 godina dobija Atina. Nafplio time pada u razdoblje stagnacije, koje će se produžiti duboko u 20. vek.

Grad je bio pošteđen mnogih razaranja tokom ratova 20. veka. Ali, tek osnivanjem nove prefekture Argolida sa sedišetm u Nafpliu grad dobija uslove za razvoj. Posle toga počinje nova izgradnja i on se poslednjih decenija brzo osavremenjava. Velika pomoć u razvoju dao je gradu brz razvoj turizma.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nafplio danas ima oko 15.000 stanovnika u gradu i u okolini. Stanovništvo su uglavnom etnički Grci, mada se poslednjih decenija doselilo i dosta stranaca. Na poslednja tri popisa broj stanovnika se kretao na sledeći način:

Demografija
1981.1991.2001.
10.61111.89713.822

Kretanje broja stanovnika u opštini po popisima:

Demografija
1991.2001.
14,74016,885

Privreda[uredi | uredi izvor]

Nafplio je poslednjih decenija izrastao u važan turistički centar Grčke. Tome je znatno doprinelo očuvano gradsko jezgro sa veoma mnogo uticaja zapadne arhitekture, što Nafpliu i danas daje svojevrsni šarm. Grad danas privlači strane turiste i same turiste iz Grčke, posebno vikend turiste iz Atine.

Grad je takođe i upravno i trgovačko središte prefekture. Pre nekoliko godina u gradu otvoren je Fakultet lepih umetnosti u okviru Univerziteta Peloponeza.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Detailed census results 2011”. Arhivirano iz originala 16. 10. 2015. g. Pristupljeno 7. 5. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]