Nevski rejon
Nevski rejon Nevskiй raйon | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Administrativni subjekt | Lenjingradska oblast |
Admin. centar | Sankt Peterburg |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1971. |
Površina | 83.908 km2 |
Stanovništvo | 2021. |
— broj st. | 538 323 |
— gustina st. | 21,16 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Pozivni broj | +7 (812) |
Zvanični veb-sajt |
Nevski rejon (rus. Невский район) je administrativno teritorijalna jedinica Sankt Peterburga. Smešten na jugoistoku grada, to je jedina oblast koja leži na obe obale Neve. Nastao je 24. marta 1917. godine. transformacijom okruga Šliselburg, koji je imao predrevolucionarni status predgrađa, i punopravnu urbanu oblast.[1].
Istorija[uredi | uredi izvor]
-
Lokalitet Šliselburg
(«Ceo Petersburg» za 1913 god)
- 24. marta 1917. godine, gradska Duma Petrograda je uključila lokalitet Šliselburg, koji je ranije imao status prigradske oblasti, sa preimenovanjem u Nevskoi okrug.
- 1918. godine. Nevski i Obuhovski okrug su spojeni u Nevsko-Obuhovski okrug.
- 1920. godine. Nevsko-Obuhovski okrug je preimenovan u Volodarski okrug u čast revolucionara Volodarsog.
- 12. jula 1922. godine, veći deo ukinutog Smoljinskog okruga pripojen je Volodarskom okrugu.
- 25. novembra 1948. godine Volodarski okrug je ponovo preimenovan u Nevski okrug.
- 12. juna 1950. godine, radno naselje Ribačkoje, Pavlovski okrug, prebačeno je u Nevski okrug, Lenjingradska oblast.[2].
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema preliminarnim podacima sa popisa, u gradu je 2021. živelo 538.323 stanovnika, 100.262 više nego 2002. godine.
2002. | 2009. | 2010. | 2012. | 2013. | 2014. | 2015. | 2016. | 2017. | 2018. | 2019. | 2020. | 2021. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
438,061 | 437,572 | 466,013 | 471,986 | 479,839 | 489,022 | 497,509 | 506,201 | 511,476 | 519,433 | 527,861 | 536,137 | 538,323 [3]. |
Teritorijalna podela rejona[uredi | uredi izvor]
Okrug obuhvata istorijske oblasti:
- Na levoj obali reke Neve: Ščemilovka, Smolensko, Aleksandrovka, Belevsko polje, Murzinka, Ribačkoe i Ust-Slavjanka.
- Na desnoj obali reke Neve: Vesjolij Poselok, Stanica Neva, Sosnovka, Utkina Zavod.
Mostovi[uredi | uredi izvor]
U Nevskom rejonu postoje tri mosta preko reke Neve (dva delimično prolaze granicu okruga): Veliki Obuhovski most; povezuje Sankt Peterburg i Lenjingradsku oblast; Volodarski most; Finski železnički most. Na levoj obali, nedaleko od Volodarskog mosta, nalazila se Rečna stanica.[4].
Nauka i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Tehničke škole i fakulteti koji se nalaze u Nevskom rejonu[uredi | uredi izvor]
- Pomorski koledž (odsek Državne pomorske akademije po imenu admirala S. O. Makarova).
- Mašinska akademija nazvana po Ž.Ja.Kotinu (bivši Nevski inženjerski fakultet).
- Pedagoška škola za fitnes.
- Visoka pedagoška škola br.8.
- Vatrogasna i spasilačka škola "Centar za obuku spasilaca Sankt Peterburga".
- Ruski koledž tradicionalne kulture u Sankt Peterburgu.
- Pomorski tehnički fakultet u Sankt Peterburgu.
- Sankt Peterburg koledž železničkog saobraćaja.
- Sankt Peterburg koledž ekonomije i tehnologije. D. I. Mendeljejev
- Metro Engineering koledž.
Univerziteti koji se nalaze u Nevskom rejonu[uredi | uredi izvor]
- Sankt Peterburg državni institut za kulturu.
- Sankt Peterburg državni univerzitet usluga i ekonomije.
- Državni univerzitet za telekomunikacije Sankt Peterburga.
- Pravna akademija Sankt Peterburga.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Administrativna podela Rusije
- Spisak gradova u Rusiji
- Spisak gradova u Rusiji po broju stanovnika
- Nevski Prospekt
- Hajnelova linija
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Nevskiй raйon”. Arhivirano iz originala 28. 06. 2022. g. Pristupljeno 21. 03. 2022.
- ^ „Spravočnik istorii administrativno-territorialьnogo deleniя Leningradskoй oblasti”. Arhivirano iz originala 09. 09. 2013. g. Pristupljeno 21. 03. 2022.
- ^ „Naselenie Rossii”.
- ^ „Nevskiй raйon Peterburg”. Arhivirano iz originala 17. 07. 2014. g. Pristupljeno 21. 03. 2022.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Nevski rejon na Vikimedijinoj ostavi