Pređi na sadržaj

Neprekidna funkcija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Intuitivno, neprekidna funkcija je ona funkcija, koja za dovoljno male promene vrednosti argumenta ima proizvoljno male promene vrednosti funkcije. Takođe, intuitivno, neprekidnu funkciju zamišljamo kao funkciju čiji grafik možemo nacrtati ne podižući olovku sa papira.

Neprekidnost funkcije je pojam vezan za topologiju, gde je neprekidnost funkcija realnih brojeva specijalan slučaj. Za funkciju koja nije neprekidna kažemo da je prekidna, tj. da ima prekid.

Definicije[uredi | uredi izvor]

Košijeva definicija[uredi | uredi izvor]

Ilustrovani prikaz Košijeve ε - δ definicije neprekidnosti. Za npr. ε=0.5, c=2, vrednost δ=0.5 zadovoljava uslov definicije.

Košijeva definicija je definicija na jeziku, i vezana je za funkcije realnih brojeva.

Posmatrajmo funkciju . Neka je tačka nagomilavanja skupa .

Funkcija je neprekidna u tački , ako je:

Ova definicija je ekvivalentna sa:

Funkcija je neprekidna u tački , ako je:

Hajneova definicija[uredi | uredi izvor]

Ovom definicijom opisana je neprekidna funkcija preko granične vrednosti niza.

Realna funkcija je neprekidna ako za svaki niz , takav da

,

važi

Ovde smo naravno pretpostavili da svaki član niza pripada domenu funkcije.

Topološka definicija[uredi | uredi izvor]

Neprekidna funkcija iz jednog topološkog prostora u drugi je funkcija čija je inverzna slika bilo kog otvorenog skupa otvorena, što se zapisuje kao: Funkcija je neprekidna u tački ako

.

Funkcija je neprekidna na oblasti ako je neprekidna u svim tačkama oblasti.

Neprekidna preslikavanja su morfizmi topološkog prostora.

Ako funkcija slika realne brojeve u realne brojeve (oba prostora sa standardnom topologijom), onda je ova definicija neprekidnosti ekvivalentna definiciji neprekidnosti koja se javlja u analizi.

Neprekidnost sa strane[uredi | uredi izvor]

Funkcija neprekidna s desne strane

Posmatrajmo funkciju ,

funkcija je neprekidna sa leve strane u tački ako
funkcija je neprekidna sa desne strane u tački ako

Teorema: Funkcija je neprekidna u tački ako i samo ako je neprekidna u toj tački i sa leve i sa desne strane.

Neprekidnost na skupu[uredi | uredi izvor]

Funkcija je neprekidna na skupu ako je neprekidna u svakoj tački tog skupa, odnosno na jeziku:

Uniformna neprekidnost[uredi | uredi izvor]

Funkcija je uniformno neprekidna na skupu ako

Lokalna svojstva neprekidniih funkcija[uredi | uredi izvor]

Pod lokalnim svojstvima neprekidne funkcije se podrazumevaju svojstva funkcije koja su usko povezana sa ponašanjem funkcije u okolini neke tačke neprekidnosti.

Globalna svojstva neprekidnih funkcija[uredi | uredi izvor]

Globalna svojstva neprekidne funkcije se odnose na ponašanje funkcije u nekom neprekidnom intervalu definisanosti.

Definicija: Funkcija je neprekidna na nekom skupu ako je neprekidna u svakoj tački tog skupa.


Funkcija je deo-po-deo neprekidna na skupu ako postoji konačno mnogo tačaka tako da je funkcija definisana na svakom segmentu i na krajevima tih intervala ima odgovarajuće limese.

Bolcano-Košijeva teorema o međuvrednosti[uredi | uredi izvor]

Neka je data neprekidna funkcija i neka je i . Ako je proizvoljna vrednost između i , onda postoji tačka za koju važi: .

Specijalno, ako funkcija uzima vrednosti različitih znakova na krajevima segmenta , tj. ako je , onda postoji tačka tako da je: .

Vajerštrasova teorema o ograničenosti neprekidne funkcije[uredi | uredi izvor]

Ako je funkcija neprekidna na , ona je i ograničena na i postoje tačke u okviru tog segmenta u kojima ona dostiže svoju maksimalnu i minimalnu vrednost na segmentu.

Neprekidnost kod elementarnih funkcija[uredi | uredi izvor]

Vidi elementarne funkcije

Teorema: Sve elementarne funkcije su neprekidne na svom prirodnom domenu.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dušan Adnađević, Zoran Kadelburg: Matematička analiza 1, Studentski trg, Beograd, 1995.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]