Pređi na sadržaj

Nikola Giljen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nikola Giljen

Nikola Giljen (Beograd, 12. novembar 1971) srpski je istoričar i teolog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Studirao je istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a diplomirao na Bogoslovskom institutu Srpske pravoslavne Crkve pri Pravoslavnom Bogoslovskom fakultetu Beogradskog univerziteta.[1] Stručni je saradnik i zamenik predsednika Upravnog odbora Fondacije „Princeza Olivera“.

Pored istorijskih monografija posvećenih temama iz srpske srednjovekovne istorije autor je i više od šezdeset članaka iz oblasti srpske i svetske istorije, istorije Pravoslavne Crkve, heraldike, veksilologije i istorije naoružanja i vojne opreme, objavljenih u časopisu „Istorija Revija“ od 2010. do 2014. godine.[1] Od 2016. do 2018. godine bio je stručni saradnik časopisa Metak (ranije Oružje i municija) iz Novog Sada (licencno izdanje časopisa Armi e Tiro, iz Milana), u kome je objavljivao stručne članke iz istorije ručnog vatrenog oružja.

Nikola Giljen je bio stručni saradnik u mnogobrojnim projektima i manifestacijama iz oblasti kulture i nauke, koje je organizovala Fondacija „Princeza Olivera“, kao što su likovni konkurs i izložba „Zaboravljena srpska heroina“ (2009), literarni konkurs „Jedno novo Otpisanije na temu stihova Jele Balšić Jer se pomračiše duševne oči mukom i metežom koji je u svetu“ (2010-2011) i dr. Učestvovao je i u promocijama, predstavljanjima Fonda i njegovih projekata na međunarodnim sajmovima knjiga u Beogradu, Solunu i Lajpcigu, Danima srpske kulture u Mađarskoj, i na drugim kulturnim i naučnim manifestacijama i u javnim i medijskim istupanjima Fonda. Bio je stručni konsultant za istorijska, heraldička i veksilološka pitanja na pisanju scenarija i na snimanju filma Put ružama posut (2012-2013). Ovaj dokumentarno-igrani film o životu Princeze Olivere, u produkciji Fonda koji nosi njeno ime, nastao je na osnovu monografije Princeza Olivera, zaboravljena srpska Kneginja i knjige Kneginja Olivera: Put ružama posut. Iskustva autora na rekonstruisanju srednjovekovnih zastava korišćenih u filmu poslužila su kao inspiracija za pisanje monografije Srpske srednjovekovne zastave. Bio je i stručni konsultant za naoružanje, uniforme i vojnu opremu na snimanju TV filma Panta Draškić: Cena časti (2015). Učestvovao je i u snimanju filma Džems Bond je bio Srbin, u režiji Mašana Lekića (Dosije, TV Prva, 2016). U ovom dugometražnom dokumentarno-igranom filmu govorio je o Dušanu Popovu (1912-1981), srpskom i jugoslovenskom obaveštajcu iz Drugog svetskog rata. Od 2018. godine je stručni konsultant u produkciji igrane serije Crveni mesec TV Pink, a od 2019. godine u produkciji igrane serije Jugoslovenka (Roman production), gde sarađuje na izradi scenarija, scenografije, nabavci i izradi kostima, rekvizita, naoružanja i vojne opreme.[traži se izvor] Bio je stručni konsultant na preko 145 sati produkcije igranog i dokumentarnog televizijskog i filmskog programa istorijskog sadržaja.

Dela Nikole Giljena prevedena su na ruski, engleski i nemački jezik, a naučni članci prenošeni na više internet stranica iz zemlje i inostranstva. Sa koleginicama i koautorima monografije Princeza Olivera zaboravljena srpska Kneginja, Oliverom Šaranović i Sonjom Jovićević Jov, bio je nominovan za Nagradu grada Beograda u oblasti društvenih i humanističkih nauka 2010. godine.[traži se izvor]

Od 2016. godine ostvaruje uspešnu saradnju sa OŠ „Starina Novak“ iz Beograda. U okviru vannastavnih aktivnosti održao je učenicima niz predavanja o istoriji srpske heraldike i veksilologije, kao i niz praktičnih radionica blazoniranja i emblazoniranja grbova. Učestvovao je na tribinima povodom serijala knjigao o Starini Novaku, koje objavljuje OŠ „Starina Novak“, upriličenim u Domu omladine Beograda 27. septembra 2018. i u kripti crkve Svetog Marka u Beogradu, 7. Marta 2019. godine. Godine 2018. bio je savetnik za pitanja odežde, naoružanja i vojne opreme Starine Novaka na projektu spomenika, koji je, po narudžbi istoimene škole, izradio akademski vajar, prof. dr Zdravko Joksimović. Učestvovao je i na prosvetnim savetovanjima u organizaciji OŠ „Starina Novak“, koja se, prema odluci Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, priznaju kao oblik stalnog stručnog usavršavanja prosvetnih radnika. Na Četvrtom savetovanju prosvetnih radnika, održanom u Krupnju, 1-3. Juna 2018. godine, „Društvena delatnost OŠ Starina Novak kao svojevrsna liturgija“. Na Sedmom savetovanju prosvetnih radnika, održanom u Sijarinskoj banji 27-29. avgust 2021. godine, predstavio se referatom „Jevanđelski pogled na ponašanje škole u uslovima pandemije“.

Monografiju Princeza Olivera, zaboravljena srpska Kneginja i knjigu Kneginja Olivera: Put ružama posut, predstavio je u okviru gostovanja Fondacije „Princeza Olivera“ na manifestaciji Mesec srpske kulture u Mađarskoj, održanoj u oktobru 2010. godine u organizaciji Kulturnog i dokumentacionog centra Srba u Mađarskoj, a pod pokroviteljstvom Samouprave Srba u Mađarskoj. Monografiju Dve srpske sultanije predstavio je publici na promociji održanoj u Klubu Doma kulture u Čačku 17. Novembra 2016. godine. Knjigu je, u poslednjoj nedelji septembra 2016. godine, kulturna redakcija Večernjih novosti proglasila za knjigu nedelje. Prema evidenciji kulturne redakcije Večernjih novosti knjiga Dve srpske sultanije se četiri nedelje, od 16. Decembra 2016. Do 7. Januara 2017. godine, nalazila među deset najčitanijih knjiga u Srbiji, kao jedino naučno delo među beletrističkim izdanjima. U martu 2017. godine, u Udruženju žena sa invaliditetom „Iz kruga“, u Beogradu, predstavio je knjigu Dve srpske sultanije i održao predavanje na temu istorije položaja žena na Balkanu u srednjem veku i pod osmanskom okupacijom. Knjigu Krštenje Klio, kao i svoje ranije objavljene knjige predstavio je beogradskim čitaocima na predavanju održanom u prostorijama biblioteke „Blažo Šćepanović“ u Beogradu 23. oktobra 2018. godine. Krštenje Klio je bila u konkurenciji za nagradu Nikola Milošević, za najbolju knjigu iz oblasti teorije književnosti i umetnosti, estetike i filosofije, za 2018. godinu. Izdavačka kuća Dereta objavila je u oktobru 2022. godine monografiju Nikole Giljena Srpski srednjovekovni grbovi. Ova knjiga je na 57. Niškom sajmu knjiga ovenčana nagadom „Inicijal“, za autorski doprinos umetnosti ili nauci, kao „kapitalno delo koje prati istoriju glavnih srpskih heraldičkih motiva“. Knjige i članci Nikole Giljena su na društvenoj mreži namenjenoj akademskim radnicima Academia.edu citirana više od 86.000 puta.

Nikola Giljen je praunuk đenerala Jugoslovenske Kraljevske vojske Milana St. Kostića.

Od 2019. godine oženjen je Snežanom Stojanović, bibliotekarkom u penziji, iz Beograda.

Dela[uredi | uredi izvor]

Istorijske monografije[uredi | uredi izvor]

  • Princeza Olivera, zaboravljena srpska Kneginja, izdavač Fond „Princeza Olivera“. . Београд. 2009. ISBN 978-86-912875-0-4. 
  • Принцесса Оливера, забытая сербская княгиня, Фонд "Принцесса Оливера", Белград. 2009. ISBN 978-86-912875-1-1.
  • Princess Olivera, a forgotten Serbian Heroine, “Princess Olivera” Foundation, Belgrade. 2009. ISBN 978-86-912875-2-8.
  • Kneginja Olivera, put ružama posut, Fond „Princeza Olivera“, Beograd 2010(1), 2013(2), 2019 (3) ISBN 978-86-912875-3-5.
  • Die Fürstin Olivera, mit Rosen bestreuter Weg,“Princess Olivera” Foundation, Belgrad. 2010. ISBN 978-86-912875-4-2.
  • Srpske srednjovekovne zastave: Prilog istoriji srpske veksilologije, Fond „Princeza Olivera“. . Београд. 2014. ISBN 978-86-912875-6-6. 
  • Dve srpske sultanije: Olivera Lazarević (1373-1444) i Mara Branković (1418-1487) - Dve biografije kao prilog istoriji srpsko-osmanskih odnosa 1389-1487, Dereta. . Београд. 2016. ISBN 978-86-6457-054-1. 
  • Dva naša stranca: Dve biografije kao prilog vojnoj istoriji srpskog naroda, Dereta. . Београд. 2017. ISBN 978-86-6457-134-0. 
  • Krštenje Klio ili Kako razbuditi usnulu princezu?: Ogled o pravoslavnoj filosofiji istorije, Dereta, Beograd. 2018. ISBN 978-86-6457-197-5.
  • Srpski srednjovekovni grbovi: Pregled istorije srpske srednjovekovne heraldike prema savremenim rekonstrukcijama iz stalne postavke Vojnog muzeja u Beogradu, Dereta, Beograd: 2022. ISBN 978-86-6457-441-9.

Članci[uredi | uredi izvor]

Članci objavljeni u reviji Istorija od maja 2010. do decembra 2014
  • „Princeza Olivera Lazarević: Sa Bogom posrednica“, Br. 4/maj (2010). str. 10-14
  • „Kneginja Jela Balšić: Srpkinja za ponos“, Br. 5/jun (2010). str. 10-14
  • „Naše snaje: Među ženama srpskih vladara najviše je bilo grkinja“, Br. 6/juli (2010). str. 10-14
  • „Miroslavljevo jevanđelje sam Bog sačuvao“, Br. 7/avgust (2010). str. 10-14
  • „Sveti Sava: Uveo ustav i simfoniju Države i Crkve“, Br. 8/septembar (2010). str. 10-14
  • „Zetovi srpskih vladara: 51 brak ćerki srpskih vladara“, Br. 9/oktobar (2010). str. 10-14
  • „Timočka buna: Vreme kada se oružje branilo životom“ Br. 10/novembar (2010). str. 23-31
  • „Krst i ocila: simboli spasenja i svetlosti“ Br. 11/decembar (2010). str. 21-26
  • „Sentandreja, grad sa sedam suncomolja“, Br. 11/decembar (2010). str. 38-39
  • „Dvoglavi orao - znamenje Nemanjića i Srpskog carstva“, Br. 12/januar (2011). str. 17-21
  • „Kraljević Marko: Mitski osvetnik i srpski super heroj“ Br. 13/februar 2011,pp. 18-22 i Broj 14/mart (2011). str. 22-23
  • „Karađorđevići i Obrenovići: Srpski rat dveju ruža“, Br. 14/mart (2011). str. 15-21
  • „Istorija vremena: Od kosmičke poeme do suvog knjigovodstva“, Br. 15/april (2011). str. 20-27
  • „Nikola Čupić - Kosovo osvetio prosvetom“, Br. 16/maj (2011). str. 17-21
  • „Knez Arsen Karađorđeviđ: Princ ratova i dvoboja“, Br.17/juni (2011). str. 15-21
  • „Srpske amazonke Velikog rata: Skromne dame gvozdenog srca“, Br.18/juli (2011). str. 19-27
  • „Žana Merkus: Imala je srce od junaka“, Br. 19/avgust (2011). str. 11-19
  • „Ljiljan: Livadski cvet bogova i vladara“, Br. 20/septembar (2011). str. 15-22
  • „Katarina Jovanović i Katarina-Klara Šturceneger: Dve Katarine - S ljubavlju za Srbiju u večnost“, Br. 21/oktobar (2011). str. 21-25
  • „Kalašnjikov: Jedan čovek i jedna puška“, Br. 22 / novembar (2011). str. 34-43
  • „Čukur česma - Narod nije zaboravio dečaka s razbijenim krčagom“ Br.23/decembar (2011). str. 15-21
  • „Ksenija Atanasijević: Dama u paklu univerziteta“, Br. 24/januar (2012). str. 17-22
  • „Sretenje s demokratijom: Ustavi moderne Srbije“, Br. 25/februar (2012). str. 17-22
  • „Srbin Dušan Popov Tricikl - Pravi Džejms Bond“, Br. 26/mart (2012). str. 35-41
  • „Hajram Bingam III: Priča o pravom Indijani Džonsu“, Br. 27/april (2012). str. 38-43
  • „Baron Nikola Jurišić: Čovek koji je pobedio Sulejmana Veličanstvenog“, Br.28/maj (2012). str. 30-36
  • „Putešestvije moštiju Svetog Kneza Lazara“, Br. 29/jun (2012). str. 16-21
  • „7. juli 1941: Metak koji luta sedam decenija“, Br. 30/jul (2012). str. 32-38
  • „Vojvoda Stepa Stepanović: Pobednik sa Cera - čovek iz naroda“, Br. 31/avgust (2012). str. 30-37
  • „Tajne svetskih himni: Pesma identiteta za rođenje nacije“, Br. 32/septembar (2012). str. 12-21
  • „Major Dragutin Gavrilović: Život u ponosu - smrt u poniženju“, Br. 33/oktobar (2012). str. 12-20
  • „Odbrana Beograda 1915: Zaboravljeni junaci sa Dunavskog keja“, Br. 34/ novembar (2012). str. 14-22
  • „Čudesni major Vojislav Tankosić: Čovek koji je išamarao Čerčila“, br. 35/decembar (2012). str. 30-39
  • „Vera Pešić - Srpska Mata Hari“, Br. 36/januar (2013). str. 14-21
  • „Vilijam Volas - Nacionalni heroj i zaštitnik Škotske“, Br. 37/februar (2013). str. 30-38
  • „Jelisaveta Načić : Damski rukopis beogradske arhitekture“, Br. 38/mart (2013). str. 36-45
  • „Vaseljenski sabori: Glas i telo Crkve“, Br. 39/april (2013). str. 30-39
  • „Šmajser - Pikavac koji seje smrt“, Br. 40/maj (2013). str. 30-39
  • „Negde tamo daleko: Srbi ratni heroji u vojsci SAD“, Br. 41/jun (2013). str. 30-37
  • „Studenica - svedok vekova: Sveta Carska lavra delila sudbinu naroda“, Br. 42/jul (2013). str. 16-24
  • „Španska legija stranaca: General Miljan Astrej - Prvi među Mladoženjama smrti“, Br. 43/avgust (2013). str. 20-24
  • „900 godina od rođenja Stefana Nemanje: Sveti Simeon Mirotočivi - Vladar i učitelj Srba“, Br. 44/septembar (2013). str. 10-15
  • „Karen Bliksen: Baronica od kafe, pera i nesretnih ljubavi“, Br. 45/oktobar (2013). str. 38-43
  • „Ruski arhitekti u Srbiji 1: Nikolaj Krasnov - Dušu Rusije darovao Beogradu i Srbiji“, Br. 46/novembar (2013). str. 17-21
  • „Ruski arhitekti u Srbiji 2: Cenjeni, ali i osporavani, ostavili monumentalna dela“, Br. 47/decembar (2013). str. 18-23
  • „Ruski arhitekti u Srbiji 3: Sagradili polovinu međuratnog Beograda“, Br. 48/januar (2014). str. 19-24
  • „Draža i Tito - Od Špagina do Kolta: Oružje koje su posedovali đeneral Mihailović i maršal Tito“, Br. 49/februar (2014). str. 18-25
  • „Dva hilandarska krstaša Cara Dušana: Istina o zastavama Dušana Silnog“, Br. 50/mart (2014). str. 14-19
  • „Priča o dve zarobljene zastave: Neprijateljske zastave u bitkama kod Velbužda i Nikopolja“, Br. 51/april (2014). str. 16-23
  • „Ljubavi Agati Kristi: Kako je Kraljica zločina pronašla večitu ljubav u srcu pustinje“, Br. 52/maj (2014). str. 42-48
  • „Kralj Anri IV: Život i smrt Kralja tolerancije“, Br. 53/jun (2014). str. 44-51
  • „Srbi u bici između dva Cara: Angorska bitka 28. jula 1402“, Br. 55/avgust (2014). str. 16-22
  • „Pravoslavlje u Češkoj: Od Sv. Ćirila i Metodija do Sv. Gorazda“, Br. 56/septembar (2014). str. 32-37
  • „Šabac kroz istoriju: Od turskog utvrđenja do Malog Pariza“, Br. 57/oktobar (2014). str. 28-34
  • „Zastave Kralja Uroša: Od barjaka krstaša do stega sa ikonama“, Br. 58/novembar (2014). str. 10-14
  • „Trag u istoriji: Vek od smrti Stojana Novakovića“, Br. 59/decembar (2014). str. 20-25
Članci objavljeni u časopisu Oružje i municija i Metak od 2016
  • „Zaboravljeni srpski tulumbaši“, Br. 2 / februar-mart (2016). str. 56-59
  • „Automat, jedna zgasla zvezda“, Br. 4 / maj (2016). str. 38-41
  • „Jedna žena - tri puške“, Br. 5 / jul (2016). str. 46-49
  • „Pibodi - simbol srpske slobode“, Br. 6 / jul-avgust (2016). str. 48-51
  • „Patonova ljubimica“, Br. 7 / septembar-oktobar (2016), str, 42-45
  • „Graovača - apsolutna veteranka“, Br. 8 / novembar-decembar (2016). str. 48-51
  • „Balkanski trag gospodina Brauninga“, Br. 9 / januar-februar (2017). str. 38-41
  • „Zlokobni SS-ov automat“, Br. 10, april-jun (2017). str. 110-113
  • „Alpski Rols-Rojs“, Br. 11, jul-septembar (2017). str. 68-71
  • „MP41: Jugoslovenski Šmajser“, Br. 12, oktobar-novembar (2017). str. 48-51
  • „FN Brauning M1903: Majka svih pištolja“, Br. 13, decembar-januar (2017–2018), str.48-51
  • „P08, omiljeni trofej pobedničkih vojski“, Br. 14, mart-april (2018), str. 68-71

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Nikola Giljen - Biografija”. Dereta. Pristupljeno 5. 2. 2019.