Pređi na sadržaj

Nikola Simić (fudbaler, 1897)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nikola Simić
Lični podaci
Puno ime Nikola Simić
Nadimak Nikolica pop
Datum rođenja (1897-12-02)2. decembar 1897.
Mesto rođenja Beograd, Kraljevina Srbija
Datum smrti 22. decembar 1969.(1969-12-22) (72 god.)
Mesto smrti Beograd, SFRJ
Pozicija napadač
Seniorska karijera
Godine Klub Nast. (Gol)
BSK
Reprezentativna karijera
1920. Kraljevina Jugoslavija Jugoslavija 1 (0)

Nikola Simić - „Nikolica pop“ (Beograd 2. decembra 1897. — umro Beograd 22. decembra 1969) je bivši fudbalski reprezentativac Jugoslavije, bankarski službenik.

U pionirskim danima fudbala u Beogradu bio je među prvim „zvezdama“, a igrao je na svim mestima u timu, najčešće polutku i centarhalfa. Jubilarnu 100. utakmicu za BSK odigrao je na levom krilu.

Počeo je da igra u beogradskoj Bogosloviji. Učivši bogosloviju do osmog razreda, 1911. pelazi u BSK. Igrao je za podmladak i posle toga od 1914. za prvi tim beogradskih „plavih“. U zimu 1915/1916, zajedno sa srpskom vojskom, kao izbeglica prešao je Albaniju i preko Krfa stigao do Francuske, gde je uz školovanje, uspešno igrao u Nici, Monaku, Marseju, Grenoblu, Lionu i Tuluzu, a pola godine igrao je i u Oksfordu (Engleska).

Kad se vratio u domovinu, ponovo je obukao „plavi“ dres BSKa (1919—1925). Kao izvanredan tehničar i jedan od najboljih igrača, bio je kapiten tima, a kad je 1925. prestao da igra, bio je dugo godina funkcioner kluba.

Deset puta je igrao za gradsku selekciju Beograda i jedanput za reprezentaciju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca: 2. septembra 1920. u Anversu protiv Egipta (2:4) na tzv „utešnom turniru“ na olimpijskim igrama. To je bila druga utakmica ondašnje reprezentacije Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Ostavši u fudbalu kao vrlo vredan i poštovan funkcioner, u tri perioda bio je vođa fudbalske sekcije BSK-a: 1926-1932,1933-1936. i 1941-1942.

Bio je selektor ondašnjeg Beogradskog loptačkog podsaveza, a kao savezni kapiten Jugoslovenskog nogometnog saveza sastavio je 1936. četiri reprezentacije Jugoslavije.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]