Pređi na sadržaj

Nor Pa de Kale

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nor Pa de Kale
Položaj
Država Francuska
DepartmaniNor (59)
Pa de Kale (62)
PrefekturaLil
Admin. centarkoordinate =
Predsednik
regionalnog veća
Danijel Peršeron
(UMP)
Površina12.414 km2
Stanovništvo2004.
 — broj st.4.026.000
 — gustina st.324,31 st./km2
Broj okruga13
Broj kantona156
Broj opština1546

Nor Pa de Kale (fr. Nord-Pas-de-Calais) je bivši region na severu Francuske. Sastojao se od dva departmana: departman Nor i departman Pa de Kale i graničio sa Belgijom. Sve do kraja XX veka ime regiona je bilo „Nor“. Region je bio deo južne Nizozemske, a postao je deo Francuske 1713.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nor Pa de Kale je gusto naseljen i ima 4 miliona stanovnika što je oko 7% stanovništva Francuske. Glavni grad regiona je Lil. Ostali veći gradovi su: Valansjen, Lens, Due, Beten, Denkerk, Mobež, Kale, Bulonj sir Mer i Aras.

Rodenova skulptura „Građani Kalea“ i gradska većnica Kalea u pozadini

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naseljen je od preistorije i uvek je bio od najveće strateške važnosti pa su se tu vodile mnoge bitke. Francuski predsednik Šarl de Gol je rođen u Lilu, a ovaj region, kroz koji su prošle mnoge invazije, zvao je fatalnom avenijom.

Osvajali su ga Kelti, Rimljani, Franci i Alemani. Tokom Stogodišnjeg rata Engleska, Francuska i Burgundija su se žestoko borile za njega. Postao je deo Francuske u XV veku. Anektirala ga je Španska Nizozemska 1598. Ponovo je u sastavu Francuske u XVII veku, ali flamansko stanovništvo se opiralo da bude deo Francuske. Podeljen je u sadašnja dva departmana posle Francuske revolucije 1789.

Usled brze industrijalizacije tokom XIX veka ovaj region je postao jedan od vodećih industrijskih regiona Francuske (posle Alzasa i Lorene). Tokom Francusko-pruskog rata bio je uglavnom pošteđen. Pošto je Francuska izgubila Alzas i Lorenu postao je vodeći industrijski region Francuske.

Tokom dva svetska rata region su okupirali Nemci i pretrpeo je katastrofalne štete. Tokom Prvog svetskog rata bio je poprište rovovskog ratovanja i mnogi gradovi su pri tome doslovce preorani. Tokom Drugog svetskog rata Nemačka ga je koristila kao lansirnu bazu za napade na Englesku pomoću raketa V-1 i V-2.

Saveznička bombardovanja i borbe na terenu teško su razorili mnoge gradove regiona. Glavnina regiona oslobođena je u septembru 1944, a Denkerk tek 9. maja 1945.

Trg generala De Gola u Lilu

Demografija[uredi | uredi izvor]

U regionu se najviše govori francuski, ali postoje i dve manjinske grupe koje govore:

Etnička raznolikost regiona posledica je naseljavanja radnika imigranata. Belgijanci su dolazili do 1910, Poljaci i Italijani dolaze 20-ih i 30-ih godina, a imigranti iz zemalja Magreba počinju dolaziti posle 1945.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Tokom XIX veka Nor Pa de Kale je bio najveći centar teške industrije sa ugljenokopima, čeličanama i tekstilnim fabrikama. Teško je stradao tokom oba svetska rata i teže se oporavio od ostalih krajeva Francuske. Od sredine 70-ih počinje velika ekonomska kriza zbog zatvaranja ugljenokopa i čeličana, a i tekstilna industrija je u teškoćama. Tokom 1975-1984. region je izgubio 130.000 radnih mesta, a nezaposlenost je narasla na 14%.

Zadnjih godina područje je dosta profitiralo od otvaranja tunela 1994. ispod Lamanša. Turizam je postao veoma značajna privredna grana. Kroz Evrotunel je prošlo 7 miliona putnika i 2 miliona vozila. Pored toga trajekti su prevezli 15 miliona putnika kroz tri luke: Kale, Denkerk i Bulonj sir Mer.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]