Okrug Majn-Kincig

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Majn-Kincig
Main-Kinzig-Kreis
Položaj Okruga Majn-Kincig
Država Nemačka
 Hesen
Glavni gradGelnhauzen
Službeni jeziknemački
Površina1.397 km2
Stanovništvo2018.
 — broj st.419.000
 — gustina st.299,93 st./km2
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Okrug Majn-Kincig (nem. Main-Kinzig-Kreis) je okrug u nemačkoj saveznoj državi Hesen. Sedište okruga je grad Gelnhauzen, dok je najveći grad Hanau. Površina okruga je 1,397.57 km2. Prema procjeni[1] ima 419,000 stanovnika, što ga čini najgušće naseljenim okrugom u saveznoj državi Hesen. Posebno gusto je naseljen jugozapadni deo oko gradova Maintal i Hanau i koji gravitiraju gradu Frankfurtu.

Okrug je nastao 1974. spajanjem okruga Hanau, Gelnhauzen i Šlihtern sa nezavisnim gradom Hanauom. To je, u osnovi, nekadašnja teritorija provincije Hesen-Hanau.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Okrug se nalaz na istoku savezne države Hesen i jednim delom se graniči sa Slobodnom državom Bavarskom.Okrug je svoj naziv dobio po imenima dve glavne reke, Majna, koja formira granicu jugozapadne oblasti, i njenoj desnoj pritoci Kincig, koja teče kroz sred okrug od severoistoka do jugozapada.Najviša tačka okruga je na 584 metra nadmorske visine.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Godina Stanovnika Izvor
1975 368.100 [2]
1980 360.900 [3]
1990 375.000 [3]
2000 405.942 [4]
2010 407.409 [5]
2015 409.043 [6]

Gradovi i opštine[uredi | uredi izvor]

Maintal-Hohštat, stara zgrada opštine
Maintal-Hohštat, stara zgrada opštine

(Stanovništvo na dan : 31.12.2018)

Gradovi Opštine
  1. Bad Orb (10.020)
  2. Bad Zoden-Zalminster (13.370})
  3. Bruhkebel (20.427)
  4. Erlenze (14.899)
  5. Gelnhauzen(23.073)
  6. Hanau (96.023)
  7. Langenselbold (13.979)
  8. Majntal (39.298)
  9. Niderau (20.333)
  10. Šlihtern (15.914)
  11. Štajnau an der Štrase (10.275)
  12. Vehtersbah (12.542)
  1. Bibergemind (8296)
  2. Birštajn (6198 )
  3. Brahtal ( 5156)
  4. Flersbahtal (2298 )
  5. Frajgeriht (14.460 )
  6. Groskrocenburg (7559)
  7. Grindau (14.649)
  8. Hamersbah (4818)
  9. Hazelrot (7311)
  10. Josgrund (3465)
  11. Linsengeriht (9871)
  12. Nojberg (5416)
  1. Niderdorfelden (3954)
  2. Rodenbah (11.173)
  3. Roneburg (3431)
  4. Šenek (11.864)
  5. Zintal (8878)

Okrugu pripada i nenaseljeno okružno dobro (njem. ’Gutsbezirk ’) Špesart.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Teritorija današnjeg okruga i teritorije bivših okruga
Teritorija današnjeg okruga i teritorije bivših okruga

Još za vrijeme tridesetogodišnjeg rata, grofovi od Hanaua a uz pomoć švedskog kralja Gustava Adolfa, kontrolisali područje od Bokenheima, područja severno od današnjeg Frankfurta pa sve do Šlihterna. Sredinom 17. veka, okrug Hanau je već uveliko pokrivao područje današnjeg okruga Main-Kinzig. Nakon 1800-te , dolaskom Napoleona, dolazi do urušavanja starog sistem a područje današnjeg okruga dolazi pod upravu Velikog vojvodstva Frankfurt. Administrativna jedinica "Provincija Hanau" osnovana je 1821. godine. Sastojala se od grada Hanaua i okruga Hanau kao i okruga Gelnhausen, Zalminstera i Šlihterna. Sa manjim odstupanjima (naročito bivšeg okruga Zalminster) , teritorija administrativnih jedinica bivše provincije Hanau u suštini su ostale iste do 1974. godine,kada je došlo do formiranja okruga kakav je danas.

Grb[uredi | uredi izvor]

Grb
Grb okruga
Zastava
Zastava okruga

Grb predstavlja kombinaciju tri grba okruga koji su se ujedinili 1974 u sadašnji okrug. Labud u vrhu grba, predstavlja Hanau i stari je grb grofova od Hanaua. Orao sa leve strane je grb Gelnhauzena. Grede na desnoj strani preuzete su sa grba stare franačke plemićke kuće Hutena, koji su posjedovali područje oko Bad Zoden-a i Zalminster-a, a koje je pripadalo prethodnom okrugu Šlihtern. Talasasta greda predstavlja dve reke koje su okrugu i dale ime. Grb je dodeljen 30. decembra 1980.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Kao deo manifestacije Main-Kinzig-Fulda kulturno leto svake se godine održavaju brojni događaji iz oblasti umetnosti, pozorišta, muzike, filma i književnosti. Manifestacija Kinzigtal Total , posvećena rekreativnom biciklizmu, održava se jednom godišnje.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Škola
Kopernikus srednja škola u Frajgerihtu
Škola crtanja
Zgrada akademije u Hanauu

Okrug Main-Kinzig ima gustu mrežu osnovnih i srednjih škola. Gimnazije i stručne škole uglavnom su koncentrisane u središta nekadašnjih okruga gradove Hanau, Gelnhauzen i Šlihtern. U Frajgerihtu se nalazi jedna od najpoznatijih srednjih opštih škola u Nemačkoj (nem.Kopernikusschule Freigericht). Državna akademija crtanja Hanau je jedna od najstarijih škola za dizajn plemenitih metala u Evropi, čiji počeci sežu u 1776 godinu, kada su tadašnji poznati zlatari Hanaua, osnovali "školu crtanja", kako bi unapredili dizajn nakita i posuđa koje su proizvodili.

U istočnom dijelu okruga Main-Kinzig broj školske dece već godinama opada. Između 2000. i 2012. smanjio su se za čak 30%. Od 2012. godine, tako da je došlo do spajanja kao i do zatvaranja određenih škola.

Međunarodna saradnja[7][uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ https://www.mkk.de/landkreis/ueber_den_mkk_1/ueber_den_mkk.html
  2. ^ Statistisches Jahrbuch für die Bundesrepublik Deutschland 1976
  3. ^ a b „Michael Rademacher: Deutsche Verwaltungsgeschichte von der Reichseinigung 1871 bis zur Wiedervereinigung 1990. Main-Kinzig-Kreis”. Arhivirano iz originala 28. 07. 2019. g. Pristupljeno 15. 03. 2020. 
  4. ^ Hessisches Statistisches Landesamt
  5. ^ „Bevölkerung in den Verwaltungsbezirken am 30.09.2010 und Bevölkerungsvorgänge im 3. Vierteljahr 2010”. Hessisches Statistisches Landesamt. Arhivirano iz originala 2011-05-10. g. 
  6. ^ „Bevölkerung in den Verwaltungsbezirken am 30.06.2015 und Bevölkerungsveränderung im 2. Quartal 2015”. Hessisches Statistisches Landesamt. Arhivirano iz originala 2016-03-24. g. 
  7. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 16. 03. 2020. g. Pristupljeno 16. 03. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]