Pređi na sadržaj

Olimpijske međuigre 1906.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Olimpijske međuigre — Atina 1906.
Grad domaćinAtina, Grčka
Broj država20
Broj sportista903
(883 muš. i 20 žena)
Broj sportova13
Broj takmičenja78
Otvaranje igara22. april 1906.
Zatvaranje igara5. maj 1906.

Olimpijske međuigre (engl. Intercalated games) su održane 1906. godine u Atini, u Grčkoj, povodom proslave 10-godišnjice prvih modernih Olimpijskih igara. Svečano ih je otvorio grčki kralj Đorđe I. Iako su u to vreme ove Igre bile održane prema protokolu i svim pravilima modernog olimpizma, do današnjeg dana Međunarodni olimpijski komitet ove Igre ne priznaje službeno kao ravnopravne ostalim Olimpijskim igrama, pa se i medalje osvojene na ovom takmičenju službeno ne računaju u tabelama osvajača olimpijskih medalja.

U takmičarskom programu se istakao Rej Juri iz SAD, koji je pobedom u dve discipline skokova bez zaleta (vis, dalj) nastavio dominaciju u tim sportovima s prethodna dva izdanja Igara. Još je zapažen bio nastup njegovog zemljaka Pola Pilgrema, koji je pobedio u trkama na 400 i 800 m. Bili Šering iz Kanade je ozbiljno pristupio pripremama za maraton, pa se preselio u Grčku dva meseca pre Igara da se navikne na lokalne uslove. To mu je očigledno pomoglo, pa je pobedio iako nije spadao u krug favorita.

Nasleđe Olimpijskih međuigara[uredi | uredi izvor]

Stadion Panatinaiko iz 1906.

Iako ove Igre službeno ne spadaju u red 'pravih' Olimpijskih igara, po mnogo čemu su one utrle put modernom olimpijskom pokretu. Prethodna izdanja Igara, i to ona u Parizu 1900. godine te Igara u St. Louisu 1904. godine nisu postigla željeni uspeh: zbog predugog trajanja od nekoliko meseci te zajedničke organizacije sa Svetskim izložbama donekle je bio smanjen interes i sportista i javnosti za Olimpijske igre. Međuigre u Atini su međutim po prvi put bile organizovane na način da su sva takmičenja održana u svega par nedelja, što je omogućilo dinamičniji program, veći interes publike i javnosti, što je olakšalo samu organizaciju. Takođe, svi sportisti su se pre takmičenja morali registrovati kod MOK-a.

Osim toga, na ovim Igrama se po prvi put organizovalo otvaranje igara kao poseban događaj koji je uključivao defile ekipa na stadionu pred publikom iza nacionalnih zastava. Slično je organizovano i zatvaranje Igara. Te su ceremonije od tada prisutne na svim Olimpijskim igrama.

Države učesnice[uredi | uredi izvor]

Države učesnice

Popis sportova[uredi | uredi izvor]

Završetak maratona

Bilans osvojenih medalja[uredi | uredi izvor]

Medalje osvojene na ovim Igrama se prema tumačenju MOK-a službeno ne računaju kao olimpijske medalje.

Olimpijske međuigre 1906
Plasman Država Zlato Srebro Bronza Ukupno
1  Francuska 15 9 16 40
2  SAD 12 6 6 24
3  Kraljevina Grčka 8 13 13 34
4  Ujedinjeno Kraljevstvo 8 11 5 24
5  Italija 7 6 3 16
6  Švajcarska 5 6 4 15
7  Nemačko carstvo 4 6 5 15
8  Norveška 4 2 1 7
9  Austrijsko carstvo 3 3 3 9
10  Danska 3 2 1 6
11  Švedska 2 5 7 14
12  Mađarska 2 5 3 10
13  Belgija 2 1 3 6
14 Rusija Finska[b] 2 1 1 4
15  Kanada 1 1 0 2
16  Holandija 0 1 2 3
17  Osmansko carstvo[a] 0 1 1 2
18 Mešoviti tim 0 1 0 1
19  Australija 0 0 3 3
20  Bohemija 0 0 2 2
Ukupno 78 80 78 236
  • Medalju za mešoviti tim osvojili su belgijski i grčki takmičari koji su u paru veslali u dvojcu na 1 milju. Srebrna i bronzana medalja koje su osvojili timovi gradova Smirne i Soluna upisane su u bilans Otomanske imperije jer su se tada oba grada nalazila na njenoj teritoriji.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b * Od Letnjih olimpijskih igara 1908., Osmansko carstvo se predstavlja pod imenom "Turska".
  2. ^ a b * Velika kneževina Finska je u to vreme bila deo Ruske Imperije, ali se tretirala kao posebna nacija.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]