Olimpijske međuigre 1906.
Grad domaćin | Atina, Grčka | ||
---|---|---|---|
Broj država | 20 | ||
Broj sportista | 903 (883 muš. i 20 žena) | ||
Broj sportova | 13 | ||
Broj takmičenja | 78 | ||
Otvaranje igara | 22. april 1906. | ||
Zatvaranje igara | 5. maj 1906. | ||
Olimpijske međuigre (engl. Intercalated games) su održane 1906. godine u Atini, u Grčkoj, povodom proslave 10-godišnjice prvih modernih Olimpijskih igara. Svečano ih je otvorio grčki kralj Đorđe I. Iako su u to vreme ove Igre bile održane prema protokolu i svim pravilima modernog olimpizma, do današnjeg dana Međunarodni olimpijski komitet ove Igre ne priznaje službeno kao ravnopravne ostalim Olimpijskim igrama, pa se i medalje osvojene na ovom takmičenju službeno ne računaju u tabelama osvajača olimpijskih medalja.
U takmičarskom programu se istakao Rej Juri iz SAD, koji je pobedom u dve discipline skokova bez zaleta (vis, dalj) nastavio dominaciju u tim sportovima s prethodna dva izdanja Igara. Još je zapažen bio nastup njegovog zemljaka Pola Pilgrema, koji je pobedio u trkama na 400 i 800 m. Bili Šering iz Kanade je ozbiljno pristupio pripremama za maraton, pa se preselio u Grčku dva meseca pre Igara da se navikne na lokalne uslove. To mu je očigledno pomoglo, pa je pobedio iako nije spadao u krug favorita.
Nasleđe Olimpijskih međuigara[uredi | uredi izvor]
Iako ove Igre službeno ne spadaju u red 'pravih' Olimpijskih igara, po mnogo čemu su one utrle put modernom olimpijskom pokretu. Prethodna izdanja Igara, i to ona u Parizu 1900. godine te Igara u St. Louisu 1904. godine nisu postigla željeni uspeh: zbog predugog trajanja od nekoliko meseci te zajedničke organizacije sa Svetskim izložbama donekle je bio smanjen interes i sportista i javnosti za Olimpijske igre. Međuigre u Atini su međutim po prvi put bile organizovane na način da su sva takmičenja održana u svega par nedelja, što je omogućilo dinamičniji program, veći interes publike i javnosti, što je olakšalo samu organizaciju. Takođe, svi sportisti su se pre takmičenja morali registrovati kod MOK-a.
Osim toga, na ovim Igrama se po prvi put organizovalo otvaranje igara kao poseban događaj koji je uključivao defile ekipa na stadionu pred publikom iza nacionalnih zastava. Slično je organizovano i zatvaranje Igara. Te su ceremonije od tada prisutne na svim Olimpijskim igrama.
Države učesnice[uredi | uredi izvor]
Popis sportova[uredi | uredi izvor]
Bilans osvojenih medalja[uredi | uredi izvor]
Medalje osvojene na ovim Igrama se prema tumačenju MOK-a službeno ne računaju kao olimpijske medalje.
Olimpijske međuigre 1906 | |||||
---|---|---|---|---|---|
Plasman | Država | Zlato | Srebro | Bronza | Ukupno |
1 | Francuska | 15 | 9 | 16 | 40 |
2 | SAD | 12 | 6 | 6 | 24 |
3 | Kraljevina Grčka | 8 | 13 | 13 | 34 |
4 | Ujedinjeno Kraljevstvo | 8 | 11 | 5 | 24 |
5 | Italija | 7 | 6 | 3 | 16 |
6 | Švajcarska | 5 | 6 | 4 | 15 |
7 | Nemačko carstvo | 4 | 6 | 5 | 15 |
8 | Norveška | 4 | 2 | 1 | 7 |
9 | Austrijsko carstvo | 3 | 3 | 3 | 9 |
10 | Danska | 3 | 2 | 1 | 6 |
11 | Švedska | 2 | 5 | 7 | 14 |
12 | Mađarska | 2 | 5 | 3 | 10 |
13 | Belgija | 2 | 1 | 3 | 6 |
14 | Finska[b] | 2 | 1 | 1 | 4 |
15 | Kanada | 1 | 1 | 0 | 2 |
16 | Holandija | 0 | 1 | 2 | 3 |
17 | Osmansko carstvo[a] | 0 | 1 | 1 | 2 |
18 | Mešoviti tim | 0 | 1 | 0 | 1 |
19 | Australija | 0 | 0 | 3 | 3 |
20 | Bohemija | 0 | 0 | 2 | 2 |
Ukupno | 78 | 80 | 78 | 236 |
- Medalju za mešoviti tim osvojili su belgijski i grčki takmičari koji su u paru veslali u dvojcu na 1 milju. Srebrna i bronzana medalja koje su osvojili timovi gradova Smirne i Soluna upisane su u bilans Otomanske imperije jer su se tada oba grada nalazila na njenoj teritoriji.
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ a b * Od Letnjih olimpijskih igara 1908., Osmansko carstvo se predstavlja pod imenom "Turska".
- ^ a b * Velika kneževina Finska je u to vreme bila deo Ruske Imperije, ali se tretirala kao posebna nacija.