Olimpski bogovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Olimpski bogovi

Dvanaest olimpskih bogova su bili najvažniji bogovi grčkog Panteona, koji su živeli na vrhu Olimpa. U različitim vremenima je bilo četrnaest bogova koji su smatrani olimpskim, ali ih nikad nije bilo više od dvanaest u isto vreme.[1]

Zevs, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atina, Apolon i Artemida su uvek smatrani olimpskim bogovima. Hestija, Demetra, Dionis i Had su pridodavani ovoj grupi. Hestija je ustupila svoje mesto Dionisu da bi živela među ljudima (njoj je dodeljena čast da održava vatru na Olimpu). Persefona je provodila šest meseci u godini u podzemnom svetu (tada je na zemlji vladala zima), i dozvoljeno joj je da se vrati na Olimp drugih šest meseci u godini da bi bila sa svojom majkom Demetrom. Iako je Had uvek smatran za jednog od najvažnijih grčkih bogova, njegov dom je bio podzemni svet mrtvih.[2][3]

Olimpski bogovi su osvojili prevlast posle pobede u ratu koji je Zevs sa svojom braćom i sestrama poveo protiv Titana. Zevs, Hera, Posejdon, Demetra, Hestija i Had su bili braća i sestre, a ostali su (izuzev Afrodite, koja se rodila iz morske pene) obično smatrani Zevsovom decom od različitih majki (izuzev Atine, koja se rodila iz Zevsove glave). Moguće je da je i Hera sama rodila Hefesta kao osvetu zbog rođenja Atine.

Prema predanjima bogovi su često silazili sa vrha najviše planine u Grčkoj silazili među ljude, kako bi im pomogli ili ih kaznili, ali je dolazilo i do mešanja sa ljudima, sa kojima su imali i potomstvo.[4]

Deca rođena iz mešovite veze nekog od bogova i ljudi su bila polubogovi i raspolagala su izuzetnim sposobnostima.

Zevs, kao vrhovni bog je bio svemoćan, dok je moć ostalih bogova bila ograničena snagom moći drugih bogova, jer je svaki od njih imao oblast u kojoj je bio najmoćniji. I po liku i po karakteru su ličili na ljude i imali su slabosti, žudnju i osećanja.

Spisak bogova[uredi | uredi izvor]

  • Zevs je najviši i najmoćniji bog, vladar Olimpa, bog munja
  • Posejdon, zajedno s Hadom, drugi po važnosti bog, koji upravlja okeanima i morima
  • Had je takođe drugi po važnosti bog, koji vodi brigu o dušama umrlih
  • Atina je boginja mudrosti, umetnosti, unutrašnje lepote, obrazovanja i rata
  • Ares je bog rata i heroja
  • Artemida je boginja lova, životinja, plodnosti i čednosti
  • Hefest je bog vatre, rada, zanatlija i oružara
  • Apolon je bog plesa, muzike, izlečenja i medicine, streljaštva i razboritosti
  • Afrodita je boginja ljubavi, seksualnosti, spoljne lepote i privlačnosti
  • Hera je Zevsova supruga, boginja braka, žrtvovanja, vernosti i porodice
  • Demetra je boginja zemlje, cveća i biljaka, hrane, zaštitnica braka i poljoprivrede
  • Dionis je najmlađi bog u Panteonu, bog vina, opijanja i seksualnosti

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „The 12 Olympian Gods (Collection)”. World History Encyclopedia. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)
  2. ^ „Olympian Gods & Goddesses”. Theoi Greek Mythology. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)
  3. ^ „The 12 Olympian Gods of Mount Olympus”. Twelve Olympians. Pristupljeno 31. 1. 2021. (jezik: engleski)
  4. ^ „Mitologija”. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]