Pređi na sadržaj

Opština Vrbas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opština Vrbas

Zgrada skupštine opštine Vrbas
Grb opštine Vrbas
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Autonomna pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Južnobački
Sedište Vrbas
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 36.601 (2022)[1]
Geografske karakteristike
Površina 376 km2


Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine Milan Glušac (SNS)
Veb-sajt www.vrbas.net

Opština Vrbas je opština u Južnobačkom okrugu u AP Vojvodini, Republika Srbija. Po podacima iz 2004. opština zauzima površinu od 376 km² (od čega na poljoprivrednu površinu otpada 33.989 ha, a na šumsku 124 ha).

Centar opštine je grad Vrbas. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 36.601 stanovnik[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 42.092 stanovnika).[2] U opštini se nalazi 8 osnovnih i 3 srednjih škola.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Teritorija vrbaske opštine se nalazi u severnom delu Srbije. Smeštena je u središnjem delu AP Vojvodine.

Grad Vrbas je administrativno središte opštine. Opština Vrbas sa severa se graniči Opštinama Mali Iđoš i Kulom, delimično, sa istoka Opštinama Srbobran i Temerin, sa juga Opštinama Novi Sad i Bački Petrovac, jugozapada Bačkom Palankom, zapada Odžaka, a severozapada već pomenutom kulskom opštinom.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prvi naseobinski tragovi u Opštini Vrbas datiraju još iz neolita. Prvo organizovano naselje na ovom području, danas arheološki lokalitet Čarnok, potiče iz drugog milenijuma pre nove ere i jedno je od najvećih ravničarskih naselja u srednjoj Evropi.

Iz perioda Velike seobe naroda u Zmajevu su pronađene zlatne igle koje se pripisuju Alemanima.

Na lokalitetu Šuvakov salaša su pronađeni ostaci naselja Vrbas, crkva i nekropola, koje se prvi put pominje 1387. godine. Iz istog perioda je naselje sa crkvom i nekropolom u blizini lokaliteta Čarnok. Oba naselja su razrušena i ugašena krajem XV i početkom XVI veka, a tu je formirano novo naselje, na mestu današnjeg Starog Vrbasa. Iz ovog perioda potiču dve crkvene knjige Oktoih Božidara Vukovića iz 1537. godine i Osmoglasnik Jeronima Zagurovića iz 1569/70. godine, štampane u Veneciji, a danas se čuvaju u pravoslavnoj crkvi u Ravnom Selu. Pored toga, veliki broj eksponata od izuzetne kulturno-istorijske i umetničke vrednosti čuva se u muzeju u Vrbasu koji je osnovan 1968. godine. Nastanak Novog Vrbasa se vezuje za kolonizaciju Rusina 1745. i Nemaca 1785. godine. Po završetku Drugog svetskog rata Nemci gotovo u potpunosti napuštaju ove krajeve, a nastanjuju ih kolonisti iz Crne Gore, Hrvatske i Bosne.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U opštini Vrbas živi 36.601 stanovnik. Prema podacima sa popsia 2022. godine, stanovništvo ove opštine relativno nije homogeno.

Etnički sastav prema popisu iz 2022.[3]
Srbi
  
22.739 62,12%
Crnogorci
  
4.264 11,64%
Rusini
  
2.833 7,74%
Mađari
  
1.949 5,32%
Ukrajinci
  
626 1,71%
Hrvati
  
379 1,03%
ostali
  
2.660 7,26%
neizjašnjeni
  
1.151 3,14%
ukupno: 36.601

Bačko Dobro Polje, Zmajevo, Kosančić i Ravno Selo imaju većinsko srpsko stanovništvo. Grad Vrbas i Savino Selo ima relativnu srpsku većinu, Kucura relativnu rusinsku.

85% stanovništva opštine izjavljuje da im je maternji srpski jezik, 7% rusinski i 3% mađarski.

Naselja[uredi | uredi izvor]

Mapa opštine Vrbas

Na teritoriji vrbaske opštine, nalazi se sedam naselja. Pored centra opštine, grada Vrbasa, nalazi se još šest seoskih naselja, a ukupno 8 mesnih zajednica.

Najveća naselja po broju stanovnika su Vrbas sa 24.112, Kucura sa 4.348 i Bačko Dobro Polje sa 3.948 stanovnika. Najmanja naselja su Kosančić sa 101 i Savino Selo sa 2.957 stanovnika. Teritorijalno najveće naselje je Vrbas, a najmanja su Zmajevo i Kosančić.

Administrativni centar opštine je grad Vrbas. Smešten je na nadmorskoj visini od 78 m. Nalazi se na oko 130 km severozapadno od Beograda, 70 km južno od Subotice i 46 km severno od Novog Sada. Kroz Vrbas prolazi magistralni putevi Sombor-Vrbas-Bečej, Vrbas-Bačka Palanka i Vrbas-Subotica, kao i međunarodna železnička pruga Beograd-Budimpešta i lokalna Novi Sad-Sombor i Sombor-Bečej.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Opština Vrbas, posebno grad Vrbas, nalazi se na raskrsnici važnih puteva različitih vidova saobraćaja, koji je povezuju sa svim delovima Vojvodine i Srbije.

Železnice Srbije na relaciji opština Vrbas.

Kroz grad Vrbas prolaze drumski putevi Sombor-Vrbas-Bečej, Vrbas-Bačka Palanka i Vrbas-Subotica. Nedaleko od Vrbasa prolaze i dva magistralna puta. Magistralni put Novi Sad-Subotica, stari M-22, kroz teritoriju opštine prolazi svojim delom od 20 km, dok magistralni put M-3 Bogojevo-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej prolazi kroz opštinu svojim delom od 13 km. Takođe je značajan evropski međunarodni put E-75, novi M-22, koji prolazi kroz opštinu, ali ne i kroz sam Vrbas. Vrbasku opštinu presecaju četiri regionalna puta R-104, R-118, R-119 i R-127.

Međunarodni železnički pravac Beograd-Budimpešta prolazi kroz Vrbas, ali i lokalni pravci Novi Sad-Sombor i Sombor-Bečej.

Teritoriju opštine preseca vrlo razvijena mreža kanala, koji pripadaju hidrosistemu Dunav-Tisa-Dunav.

I pored značajnog povećanja broja vozila u opštini Vrbas, kao i celoj zemlji, drumski putevi nisu modernizovani i uređeni u skladu sa njihovom nosivošću i brzinom kretanja. Stoga su uslovi za odvijanje saobraćaja na ovom području na niskom nivou.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Narodna biblioteka „Danilo Kiš“[uredi | uredi izvor]

Čitaonica u biblioteci Danilo Kiš u Vrbasu.

Prva biblioteka u opštini Vrbas je osnovana 1951. godine, a 1962. godine, pod imenom Gradska biblioteka, se seli u objekat u kome se danas nalazi, u zgradu nekadašnjeg Omladinskog doma, u ulici Maršala Tita broj 87. Od vremena kad je bio Titov Vrbas, pa sve do 1990. godine nosila je naziv „25. maj”, kada postaje Narodna biblioteka „Danilo Kiš”.[4]

Poseduje preko 106.000 knjiga, a broj aktivnih članova tokom godine je oko 3500. Narodna biblioteka ima sedam odeljenja u opštini Vrbas: dva u Vrbasu, za decu i odrasle, i po jedna u pet sela širom opštine. Dan Biblioteke obeležava se 22. februara.[5]

Manifestacije u opštini Vrbas[uredi | uredi izvor]

  • Festival meda

Prodajna izložba meda, polena, propolisa i ostalih pčelinjih proizvoda na štandovima u centru Vrbasa, uz izložbu fotografija iz muzeja. Program je popunjen umetničko kulturnim sadržajem, predavanjima i tribinama. Održava se na jesen, a prvi put je održan 2012. godine.[6]

  • Festival tamburaške muzike u Zmajevu

Manifestacija koja se već 17 godina (od 1996. godine) tradicionalno održava se u čast muzičara Zmajevčana Save Vukosavljeva. Festival okuplja nekoliko stotina muzičara iz Srbije i regiona, a redovno se održava krajem godine, u Domu kulture u Zmajevu.[7]

  • Festival folklornih tradicija Vojvodine

Jedna od najvećih kulturnih manifestacija Vojvodine, održava se punih 35 godina (od 1978. godine) sa preko 1000 učesnika svake godine. Organizuje se tradicionalno u septembru i traje par dana, a posvećena je očuvanju kulturnog nasleđa naroda i narodnosti.[8]

  • Festival poezije mladih

Festival poezije mladih je najstarija i jedna od najznačajnijih poetskih manifestacija u zemlji. Održava se neprekidno od 1968. godine, obično krajem maja.[9] Neposredno pre festivala se raspisuje nagradni konkurs za mlade pesnike, a tek na Završnoj večeri je proglašenje pobednika koji za nagradu dobija štampanje knjige. U međuvremenu su desetak programskih celina, poput palete mladih, portreta nekog značajnog pesnika, književnog mitinga, kao promocije knjige pobednika iz prethodne godine. Mnogi srpski afirmisani pesnici su karijeru počeli upravo na tom festivalu u Vrbasu.[10]

  • Fijakerijada u Kucuri

Fijakerijada u Kucuri je relativno nova lokalna manifestacija koja je prvi put održana 2011. godine. Fijakerijada je takmičarskog karaktera, tridesetak zaprežnih kola se nadmeta u vožnji dvoprega i četvoroprega, a u programu su uvrštene i druge aktivnosti, poput nastupa mažoretkinja.[11]

  • Fijakerijada u Ravnom Selu

Tradicionalna kulturno-sportska manifestacija takmičarskog karaktera koja se održava svake godine od 2001. godine uvek sa porastom broja učesnika. Ravnoselska fijakerijada važi za najveću u Bačkoj.[12]

  • Jesenji likovni salon

Jesenji likovni salon je likovna manifestacija koja postoji od 1968. godine. Održava se u Vrbasu na jesen, u oktobru ili novembru, a traje 15 do 20 dana. Salon je izložba takmičarskog karaktera, sa novčanom nagradom pod jedinstvenim nazivom Otkupna nagrada.[13]

  • Kostelnikova jesen
  • Kucurska žetva
  • Kucurski klip
  • Likovna kolonija Triangl
  • Memorijal Sirmai Karolj
  • Nevenov festival dece pesnika
  • Noć muzeja
  • Paleta mladih

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)”. popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 12. 2022. 
  2. ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014. 
  3. ^ Etnička struktura nakon popisa 2022.
  4. ^ Narodna biblioteka „Danilo Kiš“, Pristupljeno 7. novembra 2013.
  5. ^ Narodna biblioteka „Danilo Kiš“, Pristupljeno 7. novembra 2013.
  6. ^ „Drugi Festival meda Vrbas“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. januar 2014), Dimitrije Veljović, Savez pčelarskih organizacija Vojvodine, 9. oktobar 2013. Pristupljeno 3. januara 2014.
  7. ^ „Tambura nije samo za svadbu i kafanu“, Petko Koprivica, Politika, 1. decembar 2008. Pristupljeno 15. februara 2014.
  8. ^ Manifestacije u Vrbasu - septembar, travel.rs, 7. septembar 2011. Pristupljeno 5. jula 2014.
  9. ^ Festival poezije mladih Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jul 2014), Dnevnik, 21. maj 2013. Pristupljeno 5. jula 2014.
  10. ^ Olimp u ravnici veran mladim pesnicima, RTS, 25. maj 2013. Pristupljeno 5. jula 2014.
  11. ^ Održana kucurska „Fijakerijada“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. jul 2014), Dnevnik, 26. avgust 2012. Pristupljeno 5. jula 2014.
  12. ^ Fijakerijada u Ravnom Selu, RTV, 28. jul 2012. Pristupljeno 5. jula 2014.
  13. ^ Jesenji likovni salon - Vrbas Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. jul 2014), vojvodinaonline.com. Pristupljeno 5. jula 2014.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]