Opština Mavrovo i Rostuša
Mavrovo i Rostuša Mavrovo i Rostuša | |||
---|---|---|---|
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | Severna Makedonija | ||
Sedište | Rostuša | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | 8.618 | ||
Gustina naseljenosti | 12,99 st./km2 | ||
Geografske karakteristike | |||
Površina | 663,19 km2 | ||
Ostali podaci | |||
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) | ||
Veb-sajt | www.mavrovoirostuse.gov.mk |
Opština Mavrovo i Rostuša je jedna od 9 opština Pološkog regiona u Severnoj Makedoniji. Sedište opštine je selo Rostuša.
Opština Mavrovo i Rostuša je verovatno najviše položena opština u zemlji sa nizom naselja na preko 1.000 metara nadmorske visine. Veliki broj naselja se nalazi na padinama i vidikovcima, pa je ovo stoga jedna od najslikovitijih opština u zemlji.
Položaj[uredi | uredi izvor]
Opština Mavrovo i Rostuša nalazi se u zapadnom delu Severne Makedonije i pogranična je prema Albaniji na zapadu. Sa drugih strana nalaze se druge opštine Severne Makedonije:
- sever — Opština Gostivar
- istok — Opština Kičevo
- jug — Opština Debar
Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]
Reljef: Opština Mavrovo i Rostuša nalazi u najvišem delu Severne Makedonije. U opštini postoji niz vrhova viših od 2.500 m nadmorske visine, a u severozapadnom delu opštine se nalazi i Korab, najviša planina u državi. Na istoku se nalazi planina Bistra, a na jugozapadu planina Dešat. Između planina nalazi se niz uskih i teško pristupačnih klisura i dolina, gde živi malobrojno stanovništvo.
Klima u opštini vlada izrazito oštrija varijanta umerene kontinentalne klime zbog znatne nadmorske visine.
Vode: Najvažniji tok u opštini je reka Radika, a svi manji vodotoci su njene pritoke. Njena najvažnija pritoka, Mala Reka, protiče jugom opštine. Na Radici se nalazi i veštačko Mavrovsko jezero, danas značajno turističko područje.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Opština Mavrovo i Rostuša imala je po poslednjem popisu iz 2002. g. 8.618 st., od čega u sedištu opštine, selu Rostuši, 872 st. (10%). Opština je retko naseljena.
Nacionalni sastav po popisu iz 2002. godine bio je:
Broj | Postotak | |
Ukupno | 8.618 | 100% |
Makedonci | 4.349 | 50,5% |
Turci | 2.680 | 31,1% |
Albanci | 1.483 | 17,2% |
ostali | 106 | 1,2% |
Opština Mavrovo i Rostuša je po mnogo čemu posebna po svom stanovništvu. Jedino je ovde prisutna masovnija pojava Makedonaca islamske veroispovesti (drugde se oni izjašnjavaju kao Turci ili Albanci, ranije Torbeši). Posebnost opštine je istorijsko postojanje albanske pravoslavne zajednice u nekoliko sela opštine.[traži se izvor]
Naseljena mesta[uredi | uredi izvor]
U opštini postoje 40 naseljenih mesta, sva sa statusom sela:
Neka od ovih sela, poput Galičnika ili Lazaropolja su po svojoj očuvanosti, etno-gradnji i lepoti poznata i izvan Makedonije.
Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Vuča Žikić, srpski vojni starešina u Kočinoj krajini i Prvom srpskom ustanku
- Golub Janić, srpski rentijer, veletrgovac, narodni poslanik, dobrotovor, početkom 20. veka
- Doksim Mihailović, srpski četnički vojvoda u Staroj Srbiji i Makedoniji
- Josif Mihailović, aritekta i gradonačelnik Skoplja
- Toma Smiljanić-Bradina, srpski etnograf, filolog, pesnik, prozaista, dramski autor i publicista
- Kuzman Sotirović, fudbaler