Oras-Benedikt od Sosira
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Oras-Benedikt Sosir | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 17. februar 1740. |
Mesto rođenja | Konše, Švajcarska |
Datum smrti | 22. januar 1799.58 god.) ( |
Mesto smrti | Ženeva, Švajcarska |
Obrazovanje | Univerzitet u Ženevi |
Oras-Benedikt od Sosira (fr. Horace-Bénédict de Saussure; Konše, 17. februar 1740 — Ženeva, 22. januar 1799) je bio švajcarski aristokrata, fizičar i ljubitelj Alpa gde je često odlazio, zbog čega se često smatra začetnikom alpinizma.[1]
Život i delo[uredi | uredi izvor]
Njegov rani interes za botaniku prirodno ga je navodio na preduzimanje putovanja u Alpe, a od 1773. nadalje fokusirao je pažnju na geologiju i fiziku tog regiona. Svojim radom doprineo je unapređivanju saznanja o topografiji snegom pokrivenih delova Alpa, i privukao pažnju turista na mesta kao što su Šamoni Mon Blan i Cermat.
Godine 1760. je prvi put posetio Šamoni Mon Blan, i ponudio nagradu prvom čoveku koji uspe da stigne do vrha Monblan, što je tada bilo nepojmljivo.
Alpi su bili u centru Sosusriovih istraživanja. On ih je doživljavao ključnim u teoriji Zemlje, i pružali su mu mogućnost izučavanja geologije na način kako to do tada nije pokušavano. Nagib stratuma, priroda stena, fosilni ostaci i minerali privukli su njegovu punu pažnju.
Prikupio je sva tada raspoloživa saznanja o hemiji i primenio ih pri proučavanju minerala, vode i vazduha. Sosirova geološka iskustva navela su ga da postane čvrsti zagovornik Neptunista. On je smatrao da su sve stene i minerali istaloženi iz vodenog rastvora ili suspenzije, i naglašavao značaj izučavanju meteoroloških uslova.
Nosio je barometar i termometar na vrhove najviših planina, i procenjivao relativnu vlažnost atmosfere na različitim visinama, temperature, jačinu solarne radijacije, sastav vazduha i njegovu prozirnost. Potom, prateći staloženu vlagu, istraživao je temperaturu Zemlje u svim dubinama do kojih je mogao da dosegne sa svojim termometrom, stanje i temperaturu vodotoka, reka, lednika jezera, i mora.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Lives by Jean Senebier (Geneva, 1801), by Georges Cuvier in the Biographie universelle, and by A. P. de Candolle in Décade philosophique
- No. xv. (trans. in the Philosophical Magazine, iv. pp. 96)
- articles by Édouard Naville in the Bibliothèque universelle (March, April, May 1883)
- chaps. v.-viii. of Ch. Durier's Le Mont-Blanc (Paris, various editions between 1877 and 1897).
- javnom vlasništvu: Chisholm, Hugh, ur. (1911). Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć) Ovaj članak uključuje tekst iz publikacije koja je sada u
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Horace Bénédict de Saussure | Swiss physicist | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-01-18.