Ornamentika
Ornamentika je nauka o upotrebi i primeni ornamenata, veština ukrašavanja[1] u umetnosti, odevanju i muzici; skup ukrasa (ornamenata) na nekom predmetu; ukrašavanje zgrada u arhitekturi,[2] ukrašavanje u zlatarstvu, koričenju knjiga i drugim zanatima, ukrasna slova i knjižni ukrasi u štamparstvu, ukrašavanje posuda rezovima itd.
Značenje, primena[uredi | uredi izvor]
Poreklo reči je iz latinskog ornamentum, koji znači "ukras, ures, šara, nakit".
Ornament, kao ukrasni element (oblik ili šara) geometrijskog, biljnog ili životinjskog prikaza često se pojavljuje u arhitekturi, tekstilnoj industriji, pečatarstvu, heraldici i dr. Značajna je ornamentika u narodnoj nošnji, u modi i odevanju (tekstilna ornamentika), u sakralnoj simbolici, u srednjovekovnoj istoriografiji (hronike) i u narodnom folkloru.
Ornamentista je umetnik ili zanatlija koji ukrašava predmete, pravi urese i duboreze na posudama, postavlja ornamentalne motive na građevine i dr.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Slovna ornamentika
-
"Floral" – ukras za razdvajanje u štampi
-
Ornament u tradicionalnom folklornom vezu
-
Stolica ukrašena folklornom ornamentikom
-
Atila prikazan ornamentikom u Chronicon Pictum iz 14. veka
-
Ornamentika u Secesisjkom stilu na fasadi zgrade
-
Islamska ornamentika
-
Umetnik u postavljanju ornamentike
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Vokabular - Srpski rečnik (onlajn) Pristupljeno 12. 02. 2020.
- ^ Ornamentika Kosovskih manastira, sajt Glas Šumadije. Pristupljeno 12. 02. 2020.