Ortodoksna sinagoga u Prešovu
Ortodoksna sinagoga u Prešovu | |
---|---|
Ortodoxná synagóga v Prešove | |
Osnovne informacije | |
Lokacija | Prešov Slovačka |
Koordinate | 49° 00′ 00″ S; 21° 14′ 16″ I / 49.000114° S; 21.237752° I |
Religija | judaizam |
Obred | sefardski |
Grad | Prešov |
Arhitektonski opis | |
Osnivanje | 1898. |
Cena izgradnje | 48.000 ondašnjih zlota |
Pravoslavna sinagoga u Prešovu jedna je od mnogobrojnih Sinagoga u Slovačkoj, koja je svečano otvorena na festivalu Jom Kipur 1898. godine. Sinagoga je izgrađena u mavarskom stilu sa umetnički vrednim enterijerom i eksterijerom. U 1989. je američka organizacija Pacifik jevrejski centar, sa sedištem u Los Anđelesu, izrazila je interesovanje za transport unutrašnjosti sinagoge u SAD. Uprkos podršci nekih partijskih funkcionera, plan nije sproveden, uglavnom zbog protivljenja članova jevrejske zajednice u Prešovu, ali i zbog promene socijalne situacije
Položaj, razmeštaj i zaštita[uredi | uredi izvor]
Pravoslavna sinagoga u Prešovu se nalazi se u jednoj od sporednih ulica u istorijskom centru grada Prešova, u ulici Okružna.
Sinagoga je deo predgrađa u kome se nalaze retke, do danas sačuvane, jevrejske komunalne institucija koje se sastoje od molitvene kuće, čedara - jevrejske škole, rabinata i ritualne klanice, koju je pravoslavna zajednica izgradila na području iza gradskih zidina.
Kompleks zgrada je nacionalni spomenik kulture registrovan ZPF Slovačke pod br. 3350.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prešov je bio slobodan kraljevski grad u kome Jevreji vekovima nisu smeli da se naseljavaju. Živeli su u obližnjem selu Šebeš-Kelemeš (današnje Ljubotice), odakle su poslovno dolazili u Prešov.
Prvi Jevrej koji je stalno živeo u gradu bio je uticajni biznismen Marek Holander, koji je uspeo da se nastani u gradu uprkos protestima mnogih građana. Dao je sagraditi Neptunovu fontanu na glavnom trgu. Njegov sin Leo postao je prvi predsednik jevrejske zajednice u Prešovu 1830. godine i bio je jedan od vodećih boraca za ravnopravnost Jevreja u Mađarskoj.
Posle 1871. godine u gradu su postojale dve jevrejske zajednice, neološka i ortodoksna.
Grad Prešov je oživeo krajem 18. i početkom 19. veka , kada su stanovništvo Prešova uvećali doseljenici iz drugih gradova. Sa osnivanjem Grčke katoličke biskupije u 1816. godine ovde je počelo da dolazi više Rusina, a krajem 18. veka u Prešovu je je formirana i ortodoksna jevrejska zajednica. Proizvodnja soli imala je veliki ekonomski značaj za grad, pa je u 19. veku zastareli sistem vađenja soli zamenjen savremenijim velikim kompleksom.[1]
Veliku ortodoksnu sinagogu izgradila je u periodu od 1897. do 1898. godine građevinska kompanija Koláček i Wirth. Zgrada je okrenuta ka jugoistoku u pravcu Jerusalima (u pravcu Svete Zemlje). Troškovi izgradnje sinagoge iznosili su 48.000 ondašnjih zlota.
Tokom okupacije Prešova u Drugom svetskom ratu, sinagoga je služila svrsi do 1942. godine. U proleće i leto te godine, zajedno sa susednim područjem, postala je mesto okupljanja Jevreja Prešova neposredno pre deportacija u nemačke logore. Od 1941. godine nemačka vojska je sinagogu koristila za radionicu i garažu.
Pre Drugog svetskog rata u Prešovu je živelo 4.308 Jevreja, što je predstavljalo 17,6% ukupnog stanovništva.
Po završetku Drugog svetskog rata i oslobođenja Slovačke u sinagogi je bila kuhinja za povratnike.
Nakon neophodnih opravki i dogradnji enterijera, sinagoga je svečano je osvećen u oktobru 1948. godine, sinagoga ponovo postaje molitveni dom i danas služi kao jedina sinagoga jevrejske verske zajednice u Prešovu, za oko 50 članova, aktivnejevrejska verska zajednica u Prešovu.
U avgustu 1991. godine, u dvorištu ispred ulaza u sinagogu u prisustvu najviših slovačkih državnih zvaničnika otkriven je spomenik posvećen stradanju više od 6.000 stanovnika Prešova i okoline u holokaustu.
Od kada u administrativnom smislu sinagoga pripada Slovačkom nacionalnom muzeju, Odeljenje jevrejske kulture u Bratislavi u novembru 1993. godine, instalirao je deo zbirki predratnog Prešovskog jevrejskog muzeja, nakon što je ona vraćena iz Praga, u ženskoj galeriji sinagoge.
Arhitektonske odlike[uredi | uredi izvor]
Pravoslavna sinagoga u Okružnoj ulici u Prešovu izgrađena je krajem 19. veka u neoromaničko-mavarskom stilu prema projektu u gradu Tokaju.[2]
Spoljašnjost zgrade ima glatke fasade, podeljene tankim prozorima. Unutrašnjost je impresivna, ukrašena bogatim freskama u orijentalnom stilu. Na istočnoj strani je arka koja se koristi za čuvanje svitaka Tore. U sredini dominira povišeno mesto sa stolom za obožavanje koji se koristi za čitanje Tore.[3] Aeron-ha-codech , ili kovčeg koji je služio za čuvanje Tore, delo je košičkog vajara Bašova, a freske su delo slikara Andreja Grazla (koje su, uprkos znatnim oštećenjima zgrade i bez temeljne rekonstrukcije, do sada zadržale prvobitan izgled, izražajnost i oblik). Prema mišljenju stručnjaka bogato ukrašeni enterijeri ovu sinagogu sa potpuno očuvanim inventarom svrstavaju u najatraktivnije jevrejske spomenike kulture u Slovačkoj.[2]
Zanimljivost:
Zbog napred navedenih karakteristika sinagoge, kao jedne od najlepših i najfunkcionalnijih sinagoga u Slovačkoj, u periodu od 1989. do 1990, Jevreji iz Los Anđelesa bezuspešno su pokušavali da je otkupe i prevezu u Sjedinjene Američke Države.
Dopunski sadržaji[uredi | uredi izvor]
Na području Jevrejske verske zajednice u Prešovu posetioci mogu videti ne samo samu sinagogu već i zgrade Klausova sinagoga (chasidského bejt midrašu), rabinat, ritualna klanica, škola i mesna kancelarija. Na sredini dvorišta nalazi se spomen posvećen holokaustu. U Prešovu su sačuvana bivša neološka sinagoga u Konštantinovoj ulici, koja danas služi kao prodavnica i tri jevrejska groblja.[4]
U sastavu sinagoga je i stalna postavka Barkanijeva kolekcije judajki, kao i predmeti iz originalnog jevrejskog muzeja, koji je osnovan u Prešovu 1928. godine.[4]
Sinagoga kao muzejska postavka[uredi | uredi izvor]
Prvi jevrejski muzej u Prešovu, koji je ujedno i jedan od prvih u Slovačkoj, otvoren je 1931. godine u zgradi Kumšta, na inicijativu predsedavajućeg geološke zajednice ing. Eugen Barkani i dr. Teodor Austerlitz, sina čuvenog rabina iz Prešova.
Tokom Drugog svetskog rata njegove aktivnosti su zaustavljene. Kako posle rata nije bilo interesa za obnavljanje muzeja, ing. Barkani je posredovao u prenosu kolekcije u Državni jevrejski muzej u Pragu, u čijim depoima je čuvana do raspada Čehoslovačke.
Artefakti su vraćeni 1993. godine, a 25. novembra 1993. godine postali su deo kolekcije koja je stavljen na raspolaganje javnosti kao Stalna izložba Barkanijeve zbirka judajki u pravoslavnoj sinagogi Prešov. Kolekcija se nalazi u ženskoj galeriji Sinagoge.
Kolekcijom upravlja Muzej jevrejske kulture iz Bratislava, koji je deo Slovačkog nacionalnog muzeja.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Sprievodca po historickom Prešove, autor: Peter Švorc a kolektív, vydalo: UNIVERSUM, 1997 str.88
- ^ a b „Ortodoxná synagóga v Prešove | Severovýchod.sk”. Severovychod.sk (na jeziku: slovački). Pristupljeno 2021-05-08.
- ^ „História, Ortodoxná synagóga v Prešove”. www.synagoga-presov.sk. Pristupljeno 2021-05-07.
- ^ a b „Prešov – ortodoxná synagóga”. www.slovak-jewish-heritage.org. Pristupljeno 2021-05-08.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Peter Kónya, Dezider Landa, Stručné dejiny prešovských Židov (Prešov, 1995).
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Ortodoksna sinagoga u Prešovu na Vikimedijinoj ostavi