Pređi na sadržaj

Ospa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ospa
LatinskiExantema
Tekst za one koji ne mogu da vide sliku
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostfamily medicine
MKB-10A38, B05-B09
MKB-9-CM034, 055-057, 782.1
DiseasesDB25831
MeSHD005076

Ospa, osip, egzantem (od grč. ἐξάνθημα [exanthema] — „izbiti spolja“) akutna je generalizovana dermatoza sa eflorescencijama različitog izgleda koje mogu zahvatiti jedan deo ili celokupnu površinu kože tela.[1] Bilo da se koristi od strane pacijenata ili lekara, reč ospa (egzantem) nema precizno značenja, i ne odnosi se samo na određene bolesti ili vrste poremećaja, već je ospa (egzantem) opšti naziv koji označava „izbijanje“, jedne za drugom promena na telu koje menjaju izgled osećaj i stanje kože. Zato se zbog način na koji se koristi izraz ospa (egzantem), ona može odnositi na mnoga različita stanja generalizovanih i lokalnih promena na koži.[2]

Ospa (egzantem) se najčešće javlja kod dece ali i kod odraslih osoba obolelih od nekih virusnih i bakterijski zaraznih bolesti (npr. morbili, rubeola, šarlah pegavi tifus). Ospa (egzantem) može biti uzrokovana i dejstvom toksina (otrova) ili lekova, nekih mikroorganizama, ali i kao posledica poremećaja u organizmu kod nekih autoimunih bolesti (npr. lupusa, reumatske groznice itd)[3]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

  • Ospa nije specifična dijagnoza već jedan od simptoma neke bolesti (iako se ponekad javlja i kao nezavisna promena).
  • Ospa je opšti naziv kojim se označava „izbijanje“, jedne za drugom promena (eflorescencija) na telu koje menjaju izgled osećaj i stanje kože.
  • Svaka promena na koži koja utiče na njen izgled ili teksturu može da bude ospa.
  • Osipi se mogu razlikovati po boji, gustini, rasprostranjenosti i lokalizociji (na jednom delu ili po celoj površini kože).
  • Polimorfnost kliničkog izgleda i lokalizacije ospe zavisi od vrste i prirode poremećaja kojim je on izazvan.
  • Ospa na koži može da izazove promenu njene boje, defekte (ulceracije), suvoću, pukotine (ragade) ili plikove.
  • Prema izgledu eflorescencija, postoje različiti tipovi ospe: makulozna, papulozna, makulo-papulozna, vezikulozna, polimorfna.
  • Ospa može biti praćen bolovima, osećajem svraba, otokom i osećajem toplote.
  • Ospa obično ne traje duže od nekoliko dana i razlog njene pojava mora da bude dijagnostikovan od strane lekara.
  • Uobičajena ospa je ekcem, lekovima ili hranom izazvana urtikarija (koprivljača), kao i toskinima, toplotom (sunčevim zracima), i drugim nadražajnim sredstvima izazvan ospa.
  • Ospa može biti izazvana (naročito kod dece) mikroorganizmima u toku; gljivičnih, bakterijskih, ili virusnih infekcija.
  • Ospa je i čest prateći simptom autoimunih bolesti.
  • Pelenama izazvan osip u obliku blagog crvenila, na delovima kože koje dodiruju pelene (često ovlažene mokraćom znojem i stolicom) je veoma čest oblik ospe kod male dece.

Terapija[uredi | uredi izvor]

Terapija se u načelu sprovodi u dve faze — pre i posle postavljanja dijagnoze ili uzroka ospe.

Terapija pre dijagnoze

Nakon pojave ospe, prvih nekoliko dana, do utvrđivanja uzroka, koji je doveo do njene pojave, primenom lokalnih dermatika, leče se promene na koži, kao što su svrab i/ili suvoća kože i sekundarne infekcije kože.

Terapija nakon dijagnoze

Po utvrđivanju konačne dijagnoze bolesti koja je dovela do pojave ospe, primarnom (etiološkom) terapije leče se osnovni uzroci pojave ospe: iritacija (nadražaj) kože, trovanja ili bolesti (npr osipne groznice) u kojima je ospa samo prateći simptom.[4]

Ostale terapijske mere

Kod osipa izazvanih infektivnim bolestima, lečenje se sprovodi uz obaveznu izolaciju bolesnika i sprovođenje svih procedura za sprečavanje širenja zaraženog materijala iz osipnih vezikula.[4]

Tok bolesti[uredi | uredi izvor]

Većina osipa, iako ponekad deluje „zastaršujuće“, nije „opasna“ (kontagiozna, zarazna) za lice ili ljude u njihovoj blizini (osim ako se ne radi o osipu nekih zaraznih bolesti, kao što su boginje, kod kojih sadržaj osipnih vezikula može biti infektivan).[5]

Mnoge osipi posle određenog vreme iščezavaju spontano bez ikakvog lečenja.

Galerija osipnih promena na koži[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: srpski) Egzantem vokabular, Pristupljeno 17. 4. 2013.
  2. ^ (jezik: engleski) Alan Rockoff Rash 101: Introduction to Common Skin Rashes medicinenet, Pristupljeno 17. 4. 2013.
  3. ^ Matić B. Dermatovenerološka propedevtika, III preštampano izdanje (Medicinski fakultet Novi Sad). 1992. ISBN 978-86-7197-076-1.
  4. ^ a b Marin M, Broder KR, Temte JL, Snider DE, Seward JF. Use of combination measles, mumps, rubella, and varicella vaccine: recommendations of the Advisory Committee on Immunization Practices (ACIP). MMWR Recomm Rep. May 7 2010;59:1-12.
  5. ^ Dowell SF, Bresee JS. Severe varicella associated with steroid use. Pediatrics. Aug 1993;92(2):223-8.
  6. ^ „Lupus”. Arhivirano iz originala 13. 7. 2010. g. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]



Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).