Padej

Koordinate: 45° 49′ 27″ S; 20° 09′ 42″ I / 45.82425° S; 20.16158° I / 45.82425; 20.16158
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Padej
Pravoslavna Crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobanatski
OpštinaČoka
Stanovništvo
 — 2011.Pad 2.376
 — gustina30/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 49′ 27″ S; 20° 09′ 42″ I / 45.82425° S; 20.16158° I / 45.82425; 20.16158
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina82 m
Površina78,3 km2
Padej na karti Srbije
Padej
Padej
Padej na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj23325
Pozivni broj0230
Registarska oznakaKI

Padej (mađ. Padé) je naselje u opštini Čoka, u Severnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 2376 stanovnika.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto "Pade" pripada Tamiškom okrugu, Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo srpsko.[1] Popisani su 1797. godine dva pravoslavna sveštenika Popovića. Paroh stari pop Vasilije (rukop. 1746) imao je pomoćnika kapelana, mladog popu Lazara (1795).[2]

Tokom 19. veka u Padeju je imao posed spahija ("zemljedržac") Georgije "ot Divan".[3] Plemić Georg je bio dobrotvor velike srpske gimnazije u Novom Sadu.[4] Finansirao je Gospodar Georgije 1837. godine knjižicu (hvalospev caru austrijskom) sanadskog paroha Timoteja Ilića.

I danas u Padeju postoji njegova kuća, u kojoj sad smeštena mesna kancelarija.

Ovde se nalazi Letnjikovac Šulho Vebera.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Padej živi 2304 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,0 kod muškaraca i 43,7 kod žena). U naselju ima 1128 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,55.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Mađarima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Katolička Crkva
Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1948. 4.494
1953. 4.610
1961. 4.545
1971. 3.993
1981. 3.465
1991. 3.190 3.158
2002. 2.882 2.910
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[6]
Mađari
  
1.920 66,62%
Srbi
  
712 24,70%
Romi
  
119 4,12%
Jugosloveni
  
48 1,66%
Hrvati
  
4 0,13%
Makedonci
  
4 0,13%
Bošnjaci
  
3 0,10%
Crnogorci
  
2 0,06%
Slovenci
  
1 0,03%
Rusini
  
1 0,03%
Muslimani
  
1 0,03%
nepoznato
  
4 0,13%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  2. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  3. ^ Timotej Ilić: "Kasandra", knjiga prva, Novi Sad 1840.
  4. ^ Jovan Popović: "Srbska gramatika ili pismenica", Novi Sad 1843.
  5. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  6. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  7. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]