Pančevo (Ukrajina)

Koordinate: 48° 44′ 21″ S; 31° 51′ 20″ I / 48.739303° S; 31.855633° I / 48.739303; 31.855633
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pančevo
ukr. Панчеве
Administrativni podaci
Država Ukrajina
OblastKirovogradska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 1.844
Geografske karakteristike
Koordinate48° 44′ 21″ S; 31° 51′ 20″ I / 48.739303° S; 31.855633° I / 48.739303; 31.855633
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina158 m
Pančevo na karti Ukrajine
Pančevo
Pančevo
Pančevo na karti Ukrajine

Pančevo (ukr. Панчеве) selo je u Kirovogradskoj oblasti u Ukrajini.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Položaj Pančeva u Novoj Srbiji

Pre kolonizacije Srba graničara tu je postojalo selo Vilhovatka (1702).

Zbog velikih promena u političkoj administraciji Banata 1751. godine, kao i zbog razgraničenja Potisko-Pomoriške vojne granice, veliki broj srpskih porodica je počelo da se iseljava iz te Granice i Banata odlazeći u Rusiju.[1][2] Carica Jelisaveta je naselila Srbe na nekadašnju teritoriju zaporoških kozaka i tu je organizovana provincija Nova Srbija. U njoj su obrazovana dva distrikta, jedan za konjanike a drugi za pešake. Srpski kolonisti su svakom svom naselju dali ime mesta iz kojeg su došli, tako da je jedno naselje na reci Sinusa, u konjaničkom distriktu, dobilo naziv Pančevo. Iz toga se može zaključiti da je jedan deo kolonista došao iz Pančeva, naselja iz Banata.

U Pančevu su se 1753. godine naselile 220 srpskih graničarskih porodica. Mesto je imalo militarski status; bilo u sklopu 9. čete (Rote) Novoserbskog husarskog graničarskog puka.[3] Njen stari naziv je bio Olhovatkuja.

Pravoslavni hram Sv. Nikole je podignut 1757. godine[4], a pri njemu je služio 1772. godine paroh pop Jovan Vasiljev.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Srećko Mikeler, Istorija grada Pančeva, štamparija i komisiona prodaja „Napredak”, Pančevo 1925.
  2. ^ dr Mihovil Tomandl, Istorija Pančeva, Istorijski arhiv Pančevo, Pančevo. 2004. ISBN 978-86-83347-10-0.
  3. ^ "Glasnik Srpskog geografskog društva", Beograd 1971.
  4. ^ Zapisi odesskago obscestva istoriji i drevnosti. (Commentarii odessanae societatis historicae et archaeologicae.) Odessae: Typr. civitatis, 1848.