Pređi na sadržaj

Papa Benedikt IX

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Papa Benedikt IX
Papa Benedikt IX
Lični podaci
Datum rođenja1010e
Mesto rođenjaRim,
Datum smrti1050e
Mesto smrtiGrotaferata,
Papa
NaslednikPapa Damask II

Benedikt IX. (lat. Benedictus IX; 1012—1055), papa od 1032. do 1044, ponovo 1045. pa opet od 1047—1048.

Neki izvori navode da je postao papa postao sa 12 godina, iako Katolička enciklopedija[1] navodi da je tada imao između 18 i 20 godina. Posle smrti Silvestra II, Rimom i papinstvom vladale su dve porodice koje su se međusobno borile za vlast: Kresceniji i grofovi Tuskulum. Benedikt IX je navodno postao papa kupivši titulu.

Biskup Beno iz Pjačence ga je optužio za mnoge pogane preljube i ubistva.[2] Papa Viktor III u svojoj trećoj knjizi Dijaloga govori o njegovim silovanjima ubistvima i drugim nezamislivim delima. Njegov život je bio toliko gnusan, toliko pogan, toliko odvratan, da se stresam od same pomisli na to.[3]

Na kraju se narod pobunio protiv njega, ne mogavši više da trpi njegove preljube, ubistva i pokvarenost. Benedikt IX je napustio Rim, a papa je postao Silvester III, Međutim, Benedikt IX je već naredne godine ponovo osvojio titulu koju nije dugo zadržao. Titulu je prodao, verovatno kako bi se oženio, svešteniku Ivanu Gracijanu, koji se potom prozvao papom Grgurom VI (1045). Jedini je papa koji je prodao titulu i jedini papa koji je vladao u tri nepovezana mandata.

Sv. Petar Damijan ga u Liber gomorijanus opisuje (govoreći o njegovom nemoralu) kao: Demona iz pakla prerušenog u sveštenika, dok ga Katolička enciklopedija naziva sramotom za tron Svetog Petra.[1]

O ovom papi istoričar Fargues kaže: Ovo dete od dvanaest godina, već pokvareno, izabrano je za papu silom i novcem. Dva puta bio je proteran iz Rima, a na kraju je pod pritiskom jednog protivpape, bio prisiljen odreći se svete stolice u korist sveštenika Gracijana, koji mu je za to morao platiti mnogo novca.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Papa Benedikt IX" u izdanju Katoličke enciklopedije iz 1913., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  2. ^ “Post multa turpia adulteria et homicidia manibus suis perpetrata, postremo, etc.” Dimler, Ernst Ludvig (1891), Monumenta Germaniae Historica, Libelli de lite, I (Bonizonis episcopi Sutriensis: Liber ad amicum izd.), Hannover: Deutsches Institut für Erforschung des Mittelalters, str. 584, Arhivirano iz originala 13. 07. 2007. g., Pristupljeno 3. 1. 2008 
  3. ^ “Cujus vita quam turpis, quam freda, quamque execranda extiterit, horresco referre.” Viktor III, Papa (1934), Monumenta Germaniae Historica, Libelli de lite (Dialogi de miraculis Sancti Benedicti Liber Tertius auctore Desiderio abbate Casinensis izd.), Hannover: Deutsches Institut für Erforschung des Mittelalters, str. 141, Arhivirano iz originala 15. 07. 2007. g., Pristupljeno 3. 1. 2008 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]