Pređi na sadržaj

Papa Sikst I

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sveti Sikst

Sveti Sikst je po predanju bio Rimljanin od oca Pastora. Tradicija takođe kaže da je 115. godine, u vreme vladavine cara Hadrijana, izabran za episkopa Rima.

Sikstu se pripisuju brojni propisi o crkvenim normama ponašanja. Tako je vernicima zabranjeno da prilikom pričešćivanja dodiruju putir sa vinom ili patenu (poklopac od zlata ili srebra) jer je to bila privilegija sveštenika. Uveo je i pevanje zvano santus, posvećeno bogu, koje se ponavlja tri puta a poslednji put je namenjeno episkopu. Svim episkopima svoje dijeceze naredio je da pri poseti u Rimu svojim vernicima moraju njemu obavezno da se obrate pismom, pa i više puta, sve dok se ne vrate u mesto boravka.

Za njega se tvrdi da je slao misije u Galiju, posebno episkopa Palegrinija. Pripisuju mu se i dva apokrifna pisma koja razmatraju problem svetog trojstva. Univerzalni rimokatolički kalendar tretira ga kao mučenika, dok neki ne dele mišljenje o takvoj Sikstovoj ulozi u istoriji rane crkve. Sahranjen je u katedrali u mestu Altari. Po drugoj verziji, njegovi ostaci preneseni su 1132. u mesto Čočarija premda ga grad Altara slavi kao svog patrona (zaštitnika).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]