Pređi na sadržaj

Park prirode Belasica

Koordinate: 41° 22′ 12.4″ N 23° 11′ 12.2″ E / 41.370111° S; 23.186722° I / 41.370111; 23.186722
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Park prirode Belasica
IUCN kategorija V (zaštićeni krajolik/morski pejzaž)
Planina Belasica
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Park prirode Belasica
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Park prirode Belasica
MjestoOpština Petrič, Blagoevgradska oblast  Bugarska
Najbliži gradPetrič
Koordinate41° 22′ 12.4″ N 23° 11′ 12.2″ E / 41.370111° S; 23.186722° I / 41.370111; 23.186722
Površina117 km²
Osnovano2007. godine
Upravljačko tijeloMinistarstvo voda i životne sredine

Park prirode Belasica (bug. Беласица Природен Парк) nalazi se na severnim padinama planine Belasice u jugozapadnom delu Bugarske. Ukupna površina parka iznosi 117 km². Park prirode Belasica je deo evropske ekološke mreže ,,NATURA 2000“ a parkom upravlja Direktorat pod nadležnošću Ministarstva poljoprivrede Bugarske. Sedište Direktorata se nalazi u selu Kolarovo.

Park prirode se graniči na zapadu sa Severnom Makedonijom a na jugu sa Grčkom, kroz obe se prostire planina Belasica. Prirodni park Belasica obuhvata sledeća sela: Gabrene, Skrut, Ključ, Javornica, Kamena, Samuilovo, Kolarovo, Belasica, i Petrič, sva se nalaze u opštini Petrič u Blagoevgradskoj oblasti.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Početni proces očuvanja biodiverziteta na planini Belasici započeo je 1988. godine sa osnivanjem Kongurskog rezervata. Osnovan je Naredbom br. 671 Odbora za zaštitu životne sredine od 06.15.1988. Svrha naloga je bila zaštita prirodnih šumskih ekosistema običnih kestenja i bukve.

U podnožju planine nalazi se zaštićeno područje Topilište, proglašeno Naredbom br. 328 od 05.08.1992. Područje je osnovano da zaštiti kraljevsku i elegantnu paprat.

Park prirode Belasica je osnovan Naredbom RD-925 Ministarstva voda i životne sredine Bugarske dana od 12.27.2007.[1][2] godine, i najmlađi je park prirode u zemlji.

Flora[uredi | uredi izvor]

Oko 1500 biljnih vrsti je pronađeno o sada u prirodnom parku Belasica, uključujući bugarske i balkanske endeme, vrste zaštićene Zakonom o biološkoj raznovrsnosti, vrste uključene u Konvenciju o međunarodnoj razmeni ugroženih vrsta divlje faune i flore i vrste uključene u Crvenu knjigu Bugarske.

Neke od zaštićenih biljaka u parku su: obična bukva, obični kesten (najveća šuma kestena u zemlji), obična tisa, evropska božikovina, planinski javor, albanski ljiljan, Medicago carstiensis.

Fauna[uredi | uredi izvor]

Na faunu u parku Belasici utiču dva glavna atributa planine: lokacija i nadmorska visina. Planina Belasica nalazi se u jugozapadnom delu Bugarske i deo je severne zone suptropskog područja.

U kratkoj istoriji parka Belasice otkriveno je oko 1500 vrsta beskičmenjaka i oko 180 vrsta kičmenjaka uključujući bugarske i balkanske endemite. Neke od zaštićenih vrsta životinja su: planinski detlić, crna žuna, sredozemni zviždak.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]