Paula Preradović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Paula Preradović
Plaketa u Beču posvećena Pauli Preradović
Lični podaci
Datum rođenja(1887-10-12)12. oktobar 1887.
Mesto rođenjaBeč, Austrougarska
Datum smrti25. maj 1951.(1951-05-25) (63 god.)
Mesto smrtiBeč, Austrija
ObrazovanjeKatolički internat Sankt Pelten (1901-1905)
Porodica
SupružnikErnest Molden
DecaFric i Oto Molden
Književni rad
Najvažnija delaaustrijska himna Zemlja planina, zemlja reka

Paula fon Preradović (Beč, 12. oktobar 1887Beč, 25. maj 1951) bila je austrijska književnica srpskog porekla.[1][2] Poznata je kao autorka teksta austrijske himne Zemlja planina, zemlja reka.

Mladost i školovanje[uredi | uredi izvor]

Paula je rođena u Beču, ali je svoje detinjstvo i mladost u periodu od 1889. do 1901. godine i od 1905. do 1913. godine provela u Puli, u Austrougarskoj. Njen otac je tamo služio u mornarici. Pohađala je devojačko-građansku školu, a sa 14. godina nastavila je školovanje na katoličkom internatu Sankt Pelten (1901—1905).[3] Godine 1913. Paula je otišla u Minhen na jednogodišnji kurs Crvenog krsta. Već sledeće godine cela njena porodica se preselila u Beč, a Paula je iz Minhena otišla tamo i zaposlila se u vojnoj bolnici kao medicinska sestra.

Privatni život, poreklo i porodica[uredi | uredi izvor]

Paula fon Preradović je bila austrijanka, srpskog porekla. Njen otac je bio Dušan Preradović, (poznat i kao Dušan pl. Preradović, Dušan von Preradović). Prema sačuvanim izvorima, staro poreklo porodice Preradović je srpsko i vodi iz Stare Srbije, odakle su se preselili u 17. veku. U vreme preseljenja starešina zadruge Preradovića je bio sveštenik srpske pravoslavne crkve. Jedan deo porodice Preradović dobio je ugarsko plemstvo i koristio predikat de Preradović. U 18. veku nekoliko oficira Preradović je sa porodicama prešlo u Gornju krajinu i iz te grane porodice je i Petar Preradović, čija je unuka bila Paula fon Preradović.[4] Na grbu Preradovića nalazi se grifon koji zamahuje sabljom i drži odsečenu tursku glavu.[5] Od Preradovića, među kojima su i oni iz Grubišnog polja, na spisku ubijenih u logoru Jasenovac, Nezavisne države Hrvatske do sada je indentifikovano 100 Preradovića. Otac Paule Preradović bio je Dušan Preradović, pomorski ofocicir, dok je njen deda bio Petar Preradović, general-major, srpski pesnik i slovenofil. Paula je imala dva brata i dve sestre. Udala se 1916. godine za austrijskog pisca i novinara Ernesta Moldena i imali su dvoje dece — Frica i Ota Moldena. Njen muž je postao glavni urednik novina, a za vreme rata oni su se pridružili otporu protiv nacizma, zbog čega su zatvoreni. Oba njihova sina postali su književnici i takođe se priključili se otporu protiv nacizma. Mlađi sin Fric je bio diplomata i novinar. Kao pisac, objavio je dosta dela, ženio se 4 puta, a umro je u Tripoliju 2004. godine. Stariji sin Oto Molden je takođe bio pisac i napisao je desetak knjiga. Umro je na Kipru 2002. godine.[6] Paula Preradović umrla je 25. maja 1951. godine u Beču.

Dela[uredi | uredi izvor]

Za života je objavila nekoliko zbirki poezije i proza, a neka od njih su:[7]

  • Pesme Paule pl. Preradović, Zagreb 1910. godine
  • Leto na jugu, zbirka pesama Minhen 1928. godine
  • Dalmatinski soneti, zbrika pesama BerlinBečLajpcig 1933. godine
  • Pave i pero, roman 1946. godine.[8]
  • Kolumbova krošnja Split 1972. godine
  • Paula Preradović : Gesammelte Werke
  • Roman Kindheit am Meer

Ipak, Paula Preradović najpoznatija je po tome što je napisala austrijsku himnu Zemlja planina, zemlja reka (nem. Land der Berge, Land am Strome). Napisala ju je neposredno nakon Drugog svetskog rata i pobedila u izboru od 1.800 takmičenja.[9]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]