Pređi na sadržaj

Peta avenija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Oznaka Pete avenije
Peta avenija

Peta avenija je značajna ulica u centru njujorškog okruga Menhetn. Deo Pete avenije između 34. i 59. ulice predstavlja jednu od najpoznatijih ulica za kupovinu u celom svetu.[1]

O poznatoj ulici[uredi | uredi izvor]

Peta avenija je simbol bogatog Njujorka i neprestano se proglašava za jednu od najskupljih ulica na svetu. Počevši od sredine devedesetih godina dvadesetog veka, predeo između 49. i 57. ulice, nekoliko godina je bio poznat po najvećoj ceni poslovnog prostora na svetu. Peta avenija počinje od Vašington skver parka u Grivnič vilidžu i kroz središte Midtauna se kreće ka severu, uz istočni deo Sentral parka, gde čini granicu Gornje istočne strane. Avenija se nastavlja kroz Harlem, gde se završava kod reke Harlem i 142. ulice. Peta avenija deli ulice na Menhetnu na istočne i zapadne, npr. istočno od ove avenije počinje Istočna 59. ulica, a zapadno od nje - Zapadna 59. ulica. Jedan deo pete avenije, od 82. ulice do 105. ulice, nosi naziv Muzejska milja zbog velikog broja muzeja koji su koncetrisani na ovom potezu.

Muzej[uredi | uredi izvor]

Ljubitelji muzeja posetiće Njujork Art Muzej na petoj aveniji, američku verziju Madam Tiso-a, kao i mnoga druga zdanja.[2]

Radnje poznatih dizajnera[uredi | uredi izvor]

Još jedna poznata ulica u Americi, Peta avenija je glavna ulica u Njujorku kada je reč o šopingu i ovde ćete naći radnje svih poznatih svetskih dizajnera. Kartije, Tifani, Bregdorf-Gudman, Epl i Saks, kao i još mnogi drugi brendovi, imaju svoja predstavništva na ovoj aveniji.[3]

Zanimljivost[uredi | uredi izvor]

Krajem 19. veka Gornja Peta avenija je bila zaštitni znak njujorške aristokratije i društvene elite, a to se nije promenilo ni do danas. Imidž Pete avenije kao ulice njujorških milionera još opstaje i ona je dom najluksuznijih zgrada Velike jabuke. Zapravo je teško naći skuplju ulicu od Pete avenije u kojoj gotovo nijedna nekretnina nema cenu nižu od 70 miliona dolara.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]