Pređi na sadržaj

Petrinal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petrinal sa tabanom na fitilj iz 1570. godine.

Petrinal (engl. Petronel) je lako ručno vatreno oružje, slično kratkoj arkebuzi, koje se koristilo u 15. i 16. veku. Konstruisan kao prvo vatreno oružje za konjicu, petrinal je bio preteča pištolja, musketona i karabina.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvo ručno vatreno oružje pojavilo se u drugoj polovini 14. veka (u Italiji 1364, Francuskoj 1375, Nemačkoj 1379, Dubrovniku 1428) u obliku ručnih topova (kulevrina) i arkebuza. Pošto su rane arkebuze bile suviše glomazne za korišćenje na konju, za potrebe konjice pojavilo se krajem 15. veka ručno vatreno oružje sa malim kundakom, tzv. petrinal koji se pri gađanju sa konja oslanjao na grudi.[1]

Po konstrukciji, petrinal je bio kratka arkebuza sa malim kundakom i tabanom na fitilj ili kolo. Daljom evolucijom petrinala razvilo se u 16. veku vatreno oružje bez kundaka, za gađanje iz ruke - pištolj kolašica, koji je postao dominantno oružje konjanika u 16. i 17. veku.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Gažević, Nikola (1973). Vojna enciklopedija (knjiga 10). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 334.