Petrovac na Mlavi
Petrovac na Mlavi | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Braničevski |
Opština | Petrovac na Mlavi |
Stanovništvo | |
— 2022. | 6.958 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 22′ 22″ S; 21° 25′ 05″ I / 44.372833° S; 21.418166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 348 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 12300 |
Pozivni broj | 012 |
Registarska oznaka | ПТ |
Petrovac na Mlavi je gradsko naselje u Srbiji i sedište istoimene opštine u Braničevskom okrugu. Prema popisu iz 2022. bilo je 6.958 stanovnika. Do 2007. godine zvaničan naziv naselja je bio Petrovac (Sl. glasnik Republike Srbije 129/07).
Udaljen je 116 km od Beograda, a sagrađen 1859. godine, po naređenju kneza Miloša Obrenovića, i koju mu nadene naziv po njegovom prijatelju, a na zahtev meštana sela Svine, krajinskom vojvodi i kasnije državnom savetniku Milutinu Petroviću Eri, mlađem bratu Hajduk Veljka Petrovića. U Petrovcu na Mlavi se rodio jedan od najpoznatijih srpskih duhovnika arhimandrit Tadej.
Geografski položaj[uredi | uredi izvor]
Grad se nalazi u dolini reke Mlave. Na području grada se ukrštaju važni putevi koji su vodili prema moravskoj dolini i dolinom Mlave prema Dunavu. Petrovac se nalazi na jednom od najznačajnijih pravaca u okviru Podunavskog regiona koji povezuje Bor, Žagubicu i Petrovac na Mlavi na jednoj sa Požarevcom i auto-putem Beograd-Niš, na drugoj strani.
Grad Petrovac na Mlavi, najveće i jedino gradsko naselje u okviru opštine, predstavlja industrijski, trgovački, zdravstveni, kulturni, saobraćajni i administrativni centar. Grad se nalazi u središnjem delu teritorije opštine, lociran neposredno na levoj i desnoj obali reke Mlave i na raskrsnici puteva koji povezuju Požarevac sa Žagubicom, a Veliku Planu, Žabare i Svilajnac sa Kučevom.
Školstvo[uredi | uredi izvor]
U opštini Petrovac na Mlavi mrežu školskih ustanova čini 8 osmogodišnjih matičnih škola koje su locirane u Petrovcu i selima Šetonje, Veliko Laole, Burovac, Melnica, Rašanac, Ranovac i Oreškovica sa 25 područnih odeljenja i Srednja škola Mladost - Gimnazija opšteg smera sa odeljenjima Trgovačke i Ekonomske škole.
U Petrovcu na Mlavi postoji jedna predškolska ustanova-Dečji vrtić „Galeb“ koji sprovodi zaštitu dece od 18 meseci do predškolskog uzrasta.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Nosilac kulturno-umetničkih aktivnosti je Kulturno-prosvetni centar u Petrovcu na Mlavi. Kulturne manifestacije se organizuju u zgradi Gimnazije i Domu kulture. U gradu postoji i bioskop „Delo“.
Petrovac na Mlavi ima Narodnu biblioteku „Đura Jakšić“ i Zavičajni muzej sa arheološkim odeljenjem, odeljenjem za istoriju umetnosti i odeljenjem za etnologiju.
Postoji i Udruženje likovnih umetnika Petrovac (ULUP) koje likovne stvaraoca sa teritorije opštine, a deluje i Klub književnika „Orfej sa Mlave“, sa sedištem u selu Kamenovu.
U Petrovcu na Mlavi živi veliki broj književnika od kojih su šestorica članovi Udruženja književnika Srbije (UKS). Među njima je najpoznatiji profesor književnosti Miroljub Milanović, autor nekoliko knjiga proze i knjige Pola veka ćutanja za koju je dobio prestižnu književnu nagradu Gospođin vir Centra za kulturu Požarevac.
U okviru Kulturno-prosvetnog centra radi i Pozorište, osnovano 1908. godine, koje od 1950. godine nosi naziv Pozorište Bata Bulić po Dragoljubu Bati Buliću, pravniku i revolucionaru, koji je između dva rata dao veliki doprinos radu pozorišta.
U gradu se nalazi crkva Vaznesenja Gospodnjeg.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
U naselju Petrovac na Mlavi živi 6334 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,2 godina (38,5 kod muškaraca i 41,8 kod žena). U naselju ima 2753 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,85.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
Iako opština Petrovac pripada grupi depopulacijskih područja, u samom naselju Petrovac na Mlavi broj stanovnika raste.
|
m | ž |
|||
? | 28 | 33 | ||
80+ | 53 | 101 | ||
75—79 | 106 | 202 | ||
70—74 | 154 | 246 | ||
65—69 | 189 | 218 | ||
60—64 | 193 | 225 | ||
55—59 | 187 | 222 | ||
50—54 | 339 | 354 | ||
45—49 | 311 | 317 | ||
40—44 | 245 | 285 | ||
35—39 | 240 | 283 | ||
30—34 | 240 | 263 | ||
25—29 | 276 | 262 | ||
20—24 | 266 | 277 | ||
15—19 | 260 | 265 | ||
10—14 | 239 | 209 | ||
5—9 | 212 | 195 | ||
0—4 | 194 | 162 | ||
Prosek : | 38,5 | 41,8 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 3.087 | 920 | 1.879 | 135 | 147 | 6 |
Ženski | 3.553 | 741 | 1.915 | 594 | 296 | 7 |
UKUPNO | 6.640 | 1.661 | 3.794 | 729 | 443 | 13 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.577 | 112 | 0 | 5 | 321 |
Ženski | 1.378 | 64 | 0 | 2 | 218 |
UKUPNO | 2.955 | 176 | 0 | 7 | 539 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 53 | 84 | 311 | 60 | 64 |
Ženski | 18 | 5 | 276 | 71 | 23 |
UKUPNO | 71 | 89 | 587 | 131 | 87 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 10 | 64 | 126 | 70 | 107 |
Ženski | 21 | 37 | 74 | 112 | 346 |
UKUPNO | 31 | 101 | 200 | 182 | 453 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 63 | 1 | 0 | 126 | |
Ženski | 51 | 4 | 0 | 56 | |
UKUPNO | 114 | 5 | 0 | 182 |
Privreda[uredi | uredi izvor]
Opština Petrovac na Mlavi je dugi niz godina imala status nedovoljno razvijenih područja. Obeležja nerazvijenosti proističu prevashodno iz nedovoljno razuđene privredne strukture. Visoko učešće u formiranju društvenog proizvoda ima primarni sektor, a znatno manji sekundarni i tercijalni. Industrijalizacija je započeta sa velikim zakašnjenjem i sprovedena je u skromnoj meri pa je izgrađen skroman broj preduzeća.
Svi glavni putni pravci prolaze kroz područje samog grada što ometa saobraćajne tokove i ugrožava vitalne funkcije grada.
U samom gradu vodoprivredna infrastruktura je razvijena. Kroz ceo grad je regulisano korito reke Mlave. Dolinom Mlave od Petrovca na Mlavi do Rašanca urađena je kanalska mreža za odvodnjavanje. Na istoj mreži izgradnjom pumpi i brana moguća je realizacija sistema sa navodnjavanje.
Osnovni problemi iz oblasti komunalne infrastrukture sa kojima je suočena opština su pitanje vodosnabdevanja i deponovanja otpada. Gradski vodovod izgrađen 1973. godine snabdeva se vodom iz krasnog izvora u selu Šetonje. U vodosnabdevanju su prisutni određeni problemi jer potrebe prevazilaze kapacitet vodovoda, a nije izgrađeno ni postrojenje za preradu vode. Grad Petrovac na Mlavi ima izgrađenu primarnu i sekundarnu kanalizacionu mrežu dužine 15 kilometara kojom je obuhvaćeno oko 80% domaćinstava. Otpadne vode se izlivaju u Mlavu i zagađuju je.
Gradska deponija se nalazi pored puta Petrovac na Mlavi-Dobrnje, van grada na površini od oko 70 ari i namenjena je za odlaganje smeća iz domaćinstva. Na njoj više nema prostora za deponovanje otpada, pa je nužno obezbediti zemljište za proširenje. Za pripremu zemljišta i nove parcele, kao i za saniranje i rekultivacija postojeće potrebna su znatna materijalna sredstva što je ujedno i najveći problem.
U Petrovcu na Mlavi radi toplana kapaciteta 60.000 m² životnih prostora, ali je sada u funkciji 2/3 kapaciteta.
U gradu postoje zelena i stočna pijaca. Na udaljenosti od 2-3 kilometra nalaze se 2 groblja seoskog tipa bez kapele, a urađen je urbanistički projekat za izgradnju novog groblja na novoj lokaciji i započeti su radovi na izgradnji kapele u samom Petrovcu.
U gradu je uređen park na oko 5 hektara i obala Mlave sa uređenim kejom na levoj obali Mlave između 2 velika mosta i šetalištem na desnoj obali od pešačkog do Žabaraskog mosta.
Poznati Petrovčani[uredi | uredi izvor]
- Zoran Dašić - priznati srpski umetnik, književnik, muzičar, kompozitor, tekstopisac, gitarista, tamburaš i vođa grupe "Legende"
- Tadej Štrabulović, srpski arhimandrit.
- Sava Ristić, srpski arhimandrit.
Informisanje[uredi | uredi izvor]
U opštini radi: Radio-televizija „Mlava-medija“ sa sopstvenim radio i TV programom, Radio-televizija „Ruf“ koja program emituje i preko interneta, Radio Petrovac. Od početka 2013. godine, u Petrovcu se može pratiti i program televizije Laki koja u svim kablovskim sistemima emituje program za područje centralne i istočne Srbije kao i na internetu.
Zdravstvena i socijalna zaštita[uredi | uredi izvor]
Zdravstvenu zaštitu organizuje i sprovodi Zdravstveni centar Petrovac, u čijem sastavu rade Dom zdravlja i bolnica opšteg tipa.
Socijalnu zaštitu organizuje i sprovodi Centar za socijalni za opštine Petrovac na Mlavi i Žagubica.
Sport[uredi | uredi izvor]
U opštini Petrovac na Mlavi fizička kultura je izuzetno razvijena. Najzastupljeniji je fudbal. Većina naselja ima fudbalske klubove. FK „Sloga“ iz Petrovca na Mlavi se takmiči u Prvoj ligi FSS od takmičarske 2013/14. godine. U Petrovcu na Mlavi postoji fudbalski stadion kapaciteta 2500 gledalaca, otvoreni stadion malih sportova u okviru Gimnazije i sportska hala kapaciteta 1.500 sedišta koja nosi ime Dragutin Tomašević, po maratoncu i jednom od prvih srpskih olimpijaca. U gradu postoji 3 rukometna kluba i to 1 muški (Sloga) i 2 ženska (ŽRK Sloga i ŽORK), košarkaški klub, šahovski klub, bodi bilding klub, Klub borilačkih veština Petrovac i 2 teniska kluba.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Petrovići iz Negotina
- Kompleks zgrada: sud, skupština opštine i pošta u Petrovcu na Mlavi
- Stara mehana Tasića u Petrovcu na Mlavi
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.