Peštera
Peštera bug. Пещера | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Pazardžička oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 20.106 (2.007 ) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 02′ 00″ S; 24° 18′ 00″ I / 42.033333° S; 24.3° I |
Aps. visina | 450 m m |
Površina | 90.245 km2 |
Veb-sajt | |
www.peshtera.bg |
Peštera (bug. Пещера) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje. Grad je treće po važnosti gradsko naselje unutar Pazardžičke oblasti.
Peštera je značajno odredište planinskog turizma u Bugarskoj.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Peštera se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 125 km, a od oblasnog središta, Pazardžika grad je udaljen 20 km.
Oblast Peštere predstavlja najszapadniji deo istorijske pokrajine Trakija. Grad se nalazi u oblasti Zapadnih Rodopa. Grad se smestio u severnoj podgorini. Okolni vrhovi dižu se i preko 2.000 m.
Klima u gradu je konitnentalna sa uticajima i sredozemne (elementi „župe“ — topla i suva leta, manje vetrova), ali i uticajima planinske klime (duže zime).
Istorija[uredi | uredi izvor]
Oblast Peštere je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Peštere je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Tokom njihove vladavine mnogo mesnih Bugara je prihvatilo islam. 1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Po procenama iz 2007. godine. Peštera imao je oko 20.000 st. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su Romi, Turci i Pomaci. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede, posebno turizma, trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.
Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.