Pređi na sadržaj

Peštera

Koordinate: 42° 02′ 00″ S; 24° 18′ 00″ I / 42.033333° S; 24.3° I / 42.033333; 24.3
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Peštera
bug. Пещера
Zgrada suda
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPazardžička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 20.106 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 02′ 00″ S; 24° 18′ 00″ I / 42.033333° S; 24.3° I / 42.033333; 24.3
Aps. visina450 m m
Površina90.245 km2
Peštera na karti Bugarske
Peštera
Peštera
Peštera na karti Bugarske
Veb-sajt
www.peshtera.bg

Peštera (bug. Пещера) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje. Grad je treće po važnosti gradsko naselje unutar Pazardžičke oblasti.

Peštera je značajno odredište planinskog turizma u Bugarskoj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Peštera se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 125 km, a od oblasnog središta, Pazardžika grad je udaljen 20 km.

Oblast Peštere predstavlja najszapadniji deo istorijske pokrajine Trakija. Grad se nalazi u oblasti Zapadnih Rodopa. Grad se smestio u severnoj podgorini. Okolni vrhovi dižu se i preko 2.000 m.

Klima u gradu je konitnentalna sa uticajima i sredozemne (elementi „župe“ — topla i suva leta, manje vetrova), ali i uticajima planinske klime (duže zime).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Peštere je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Peštere je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Tokom njihove vladavine mnogo mesnih Bugara je prihvatilo islam. 1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine. Peštera imao je oko 20.000 st. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su Romi, Turci i Pomaci. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede, posebno turizma, trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.

Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]