Pećinska crkva Svetih Petra i Pavla u Rsovcima

Koordinate: 43° 10′ 34″ S; 22° 46′ 29″ I / 43.17604° S; 22.77465° I / 43.17604; 22.77465
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pećinska crkva Svetih Petra i Pavla
Opšte informacije
MestoRsovci
OpštinaPirot
Država Srbija
Vreme nastanka13. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture u Pirotskom okrugu
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture Niš
www.ni.rs

Pećinska crkva Svetih Petra i Pavla nalazi se pored sela Rsovci na Staroj planini u pećini brda Kalik, 22 kilometara od Pirota. Podignuta je u 13. veku. Ova crkva jedinstvena je u svetu po tome što je u njoj Isus Hrist oslikan ćelav. Pod zaštitom države je kao državno i kulturno dobro od 1981. godine.[1]

Opis[uredi | uredi izvor]

Ova crkva je pećinska i isposnička i nalazi se na Staroj planini u ataru sela Rsovci. Ova crkva je po mnogo čemu jedinstvena, pre svega što je smeštena u samoj pećini, a drugo je to što se na severnom zidu ovog svetilišta nalazi freska Isusa Hrista, jedinstvena u hrišćanstvu, poznatija i pod imenom Isus Mladenac.[2] Zanimljivo je to što je tu Isus oslikan kao mlad i ćelav a na osnovu stila i boja može se reći da freska potiče iz sredine ili druge polovine 13. veka. Veruje se da je ova crkva oslikana kada je u Lazarevu Srbiju dospeo veliki broj isposnika iz predela Sinaja.[1]

Do ove isposnice se nekada stizalo veoma teško jedva prohodnom stazom i sa ulaganjem ogromnog napora. Renoviranje ove pristupne stazice finansirala je Svetska turistička agencija, jer je crkva svrstana u istorijske retkosti.[3] Pošto je cela crkva u steni, u kani masiv uklještena su vrata a ikonostas je od najobičnijih drvenih greda. Iako je prosta izgledom, do dana današnjeg ova isposnica je ostala duhovni hram Staroplaninaca ali i mnogih hodočasnika iz sveta, koji u leto dolaze u Rsovce.[4]

Ćelavi Isus[uredi | uredi izvor]

Prikaz ćelavog Isusa u crkvi Sv. Petra i Pavla u Rsovcima

Dragan Bosnić, hroničar i majstor fotografije, koji je predstavio svetinju ćelavog Isusa u svetskoj javnosti putem knjige „Čudesna Srbija”, svedoči sledeće:

„U malom hramu, od svega pedesetak kvadrata, posvećenom Svetom Petru i Pavlu, sveštenstvo i vernici se mole ispod fresaka sa likom Isusa Hrista Mladenca[5], koga je lokalni zograf prikazao bez kose. "Ćelavi isus" je naslikan u drugoj polovini 13. veka na severnom zidu crkve. Prikazan je, da čudo bude veće, u budističkoj odeždi i u osmougaonoj mandorli ili zvezdi.”[6]

U svom daljem izlaganju, vezano za fresku ćelavog Isusa, Dragan Bosnić dodaje:

„Freska Isus Hrist Mladenac je jedinstvena u srpskom fresko-slikarstvu a i u hrišćanskom svetu. Nema preciznih podataka kako je ova čudesna freska nastala, ali se pretpostavlja da su je u vreme vladavine kneza Lazara oslikali isposnici sa Sinaja koji su dolazili u Srbiju. U to doba isposnice kao hramovi nisu bile podložne episkopskim kanonima, pa se veruje da lik Isusa nacrtali na steni sami isposnici iz Pećinske crkve. Freska danas lepotom privlači veliki broj vernika i turista.”[6]

Među fresko-slikarima, jedna grupa smatra da je lik mladog "Ćelavog Isusa" delo slikara ili grupe slikara, koji su bili pod uticajem raznih pravaca hrišćanske religije. Tek nakon fotografisanja freske od strane Bosnića, zabeleženo je da je Hrist tu veoma mlad čovek, sa bucmastim obrazima, plavim očima i božanskim oreolom. Jasno se vidi na fresci da su mu ruke i grudi gole jer nosi ogrtač na sebi. Isto tako ne drži krst ali ima tri podignuta prsta što je znak krštenja.[1][6]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Manastiri i crkve pirotskog okruga - Crkva Sv. Petra i Pavla, Pećinska crkva, Rsovci, strana 11-12
  2. ^ JP Službeni glasnik i Opština Pirot, Leksikoni gradova Srbije: Pirotski leksikon, Beograd, 2012, strana 325, ISBN 978-86-519-1244-6.
  3. ^ RTS zvanični sajt - Staza hodočašća, početni deo teksta
  4. ^ RTS zvanični sajt - Staza hodočašća, krajnji deo teksta
  5. ^ Čudesna Srbija: četvrto izdanje, Mladinska knjiga. Beograd, 2011, strana 82, ISBN 978-86-7928-280-4.
  6. ^ a b v Čudesni ćelavi Isus iz Rsovaca. Arhivirano iz originala 14. 07. 2014. g. Pristupljeno 01. 07. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

43° 10′ 34″ S; 22° 46′ 29″ I / 43.17604° S; 22.77465° I / 43.17604; 22.77465