Pikti

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zmijin kamen u Aberlemnu, čija se izrada pripisuje drevnim Piktima
Briti (crveno), Pikti (plavo), Geli (zeleno), 5. vijek nove ere.

Pikti (lat. Picti) je naziv kojim se opisuju pripadnici plemenskog saveza, odnosno domoroci na krajnjem sjeveru Britanije u 1. milenijumu. Živjeli su u istočnom i sjevernom dijelu današnje Škotske. Bila su ratoborna severna plemena Pikti i Skoti, koji su napadali starosedeoce Brite.[1] Većina istoričara smatra kako su bili keltskog porijekla, odnosno da je njihov, danas izumrli i gotovo potpuno nepoznat piktski jezik, pripadao britonskoj porodici keltskih jezika. Odnos sa Britima, odnosno domorocima južnijih područja Britanije je takođe predmet spekulacija.

Pikte su prvi opisali rimski pisci kao narod koji živi s druge strane njihovih sjevernih granica. Dio istoričara smatra da su bili povezani sa Kaledoncima. U svakom slučaju se u ranom srednjem vijeku njihovo područje zvano Pictavia ili Pictland s vremenom spojilo s gelskim kraljevstvom Dalrijada i tako stvorilo Kraljevinu Albu, preteču prve škotske države. Pošto je isto područje apsorbovalo britska kraljevstva Stratklajd i bernički Lotijan, do 11. vijeka je zasebni piktski identitet u potpunosti utopljen u novu škotsku naciju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1892.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]