Pirapora

Pirapora
port. *Pirapora*
Pirapora; port. Pirapora
Administrativni podaci
Država	Brazil
Savezna država	Minas Žerais
Osnovan	1. juna 1912.
Stanovništvo
Stanovništvo	‍
— 2010.	53.368
— gustina	92,44 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate	17° 20′ 52″ J; 44° 56′ 37″ Z / 17.347778° J; 44.943611° Z
Vremenska zona	UTC -3
Aps. visina	489 m
Površina	577,3 km2
	Pirapora Pirapora na karti Brazila
Ostali podaci
Gradonačelnik	Varmilon Fonseka Braga
Veb-sajt
	www.pirapora.mg.gov.br

Pirapora (port. Pirapora) opština je u brazilskoj državi Minas Žerais. Procjenjeni broj stanovnika je 52 326. Naziv Pirapora dolazi od Tupi jezika, i znači mjesto gdje žive ribe. Pirapora je postala opština 1911. godine. Grad je udaljen od administrativnog centra ove države Belo Horizontea 323 km.

Grad se nalazi na obali rijeke Sao Fransisko, najduže brazilske rijeke koja se u potpunosti nalazi u Brazilu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

U mikroregionu Pirapora se nalaze gradovi:

Buritizeiro
Várzea da Palma
Ibiaí
Jequitaí
São Romão
Lassance
Riachinho
Santa Fé de Minas
Lagoa dos Patos

Na površini od oko 23 kvadratna kilometra se nalazi ukupno 150 hiljada stanovnika.^{[traži se izvor]}

Istorija[uredi | uredi izvor]

Dijelovi indijanskog plemena Cariris, su se, zbog straha od bijelog čovjeka, pomjerili uzvodno uz rijeku Sao Fransisko. Na kraju se pleme nastanilo na područje današnjeg mjesta Pirapora, gdje su podigli svoje selo. Na mjestu na kojem je bilo podignuto selo, danas se nalazi Trg Kariris.

Vremenom, su ovdje počeli dolaziti i bijelci u potrazi za zlatom, ribom i avanturom. Bijelci su prihvatali većinu običaja lokalnih indijanaca uključujući i gradnju tipičnih indijanskih koliba, prekrivenih slamom. Kako je potraga za zlatom i ribarenje vrmenom postalo neprofitabilno, bijelo stanovništvo je odlazilo. Međutim, ne mali broj bijelaca je ipak ostao u selu. Živjeći zajedno, indijanci i doseljenici, su do 1861 od sela napravili centar okruga. Ipak, najveći zamajac u razvoju mjesta je došao sa razvojem parobroda, čime je komunikacija sa mjestom postala jednostavnija. 1894. godine, kompanija Companhia Cedro e Cachoeira, de Curvelo, je odlučila da u Pirapori napravi veliko skladište za pamuk i drvo, jer je za njihovo područje poslovanja Pirapora bila idealno strateško mjesto. Poslije ovoga, Pirapora više nikada neće biti ista.

1. juna 1912, mjesto Pirapora, spojivši se sa mjestom Kurvelom je dobilo status grada, ali pod imenom São Gonçalo das Tabocas. Tek je 1923. godine, grad obnovio ime Pirapora.

Još od vremena Brazilskog carstva, postojali su planovi za povezivanjem Pirapore željeznicom sa Rio de Žaneirom. Ipak, konstrukcija željeznice je počela u 20-im godinama 20-og vijeka. Ovom prilikom, je napravljen i most preko rijeke Sao Fransisko. Grad je dobio vodovod 1913. godine, iste godine, kada je u mjesto stigao i prvi telefon. Sljedeće godine je mjesto dobilo i struju. Uz pomoć senatora iz ovog kraja, čitav kraj, uključujući i Piraporu je 60-godina 20-og vijeka, uključen u program industrijskog razvoja. Pirapora je postala enegretski centar, a 1975. godine je pri gradu izgrađen i industrijski distrikt. Pilot projekat navodnjavanja Pirapore iz 1978. godine, stvorio je 1500 hektara plodnog zemljišta za uzgoj voća. Evidentan uspjeh ovog projekta će u budućnosti dovesti do još sličnih projekata.

Ipak, najveća prednost, od samih početaka ovog mjesta, bila je i ostaje strateški položaj luke na rijeci Sao Fransisko. Od same pojave parobroda do danas luka je bila najveći hranitelj porodica i ostvarivač snova mnogih u Pirapori.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
2010.
53.368

Privreda[uredi | uredi izvor]

Geostrateški položaj mjesta mu je obezbijedio mnoge prednosti u industrijskom smislu. Budući da se nalazi na rijeci i posjeduje željeznicu, Pirapora je postala centar protoka i razmjene raznih roba za područje sjevernog Minas Žeraisa. U industrijskoj zoni Pirapore se nalazi oko 5,5 miliona kvadratnih metara, proizvodnih i skladišnih prostora. Trgovina je jedna od najjačih grana industrije, a sa njom i bankarstvo. Poljoprivredne aktivnosti nisu zanemarljive, a pilot projekt navodnjavanja je uspješno pokazao da je i ova privredna grana profitabilna u ovom regionu.

Reference[uredi | uredi izvor]

^ „«Tabela 1.6 - População nos Censos Demográficos, segundo os municípios das capitais - 1872/2010».”. Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística. 2010. Arhivirano iz originala 21. 03. 2015. g. Pristupljeno 29. 8. 2014.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Satelitski pogled na Piraporu
Brazil Channel--Pirapora Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. decembar 2005)

[1] „«Tabela 1.6 - População nos Censos Demográficos, segundo os municípios das capitais - 1872/2010».”. Instituto Brasileiro de Geografia e Estatística. 2010. Arhivirano iz originala 21. 03. 2015. g. Pristupljeno 29. 8. 2014.

[1]