Plovuše

Plovuše
	guske
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Chordata
Klasa:	Aves
Nadred:	Galloanserae
Red:	Anseriformes; Wagler, 1831
Porodice
	(Anatidae) - Plovke, ; ; (Anhimidae) - Vrištavci,; ; (Anseranatidae) - Svrakolike guske,; ; (Dromornithidae) †,; ; (Presbyornithidae) †.;

Plovuše ili guščarice^[1] (lat. Anseriformes) su red ptica srednje veličine, sa nekoliko krupnijih vrsta. Red obuhvata oko 150 vrsta, koje su u svom životu vezane za vodu. Grupa sadrži, između ostalih, ptice koje u svakodnevnom jeziku nazivamo guske, patke i labudovi.

Opis[uredi | uredi izvor]

Telo je obraslo gustim nepromočivim perjem koje stalno premazuju masnim sekretom dobro razvijene trtične žlezde, perje je vodootporno i kod većine ptica, a posebno mužjaka, šareno (vidi: polni dimorfizam). Plovuše uopšteno imaju zbijeno, čvrsto telo s relativno malom glavom, koja je često smeštena na dugačkom vratu. Osim kod Anhimidae, kljun plovuša je više ili manje širok i pljosnat, pokriven mekom rožnom prevlakom sa čvrstim zadebljanjem na kraju kljuna. Kod nekih je prilagođen ceđenju vode. Vrh ima često zaoštren i vrlo čvrst kako bi ptici olakšao otkidanje biljnog materijala. Mužjaci imaju spoljašnji kopulacioni organ. Noge ovih ptica su proporcionalno vrlo kratke, sa po 4 prsta, od kojih su 3 napred upravljena i spojena plovnom opnom, služe za brzo kretanje u vodi. U vreme mitarenja većina vrsta gubi sve perje istovremeno. U tom su razdoblju ptice vrlo neupadljivo obojene što im služi kao zaštita u tom vremenu kad ne mogu da lete. Ulogu toplotnog izolatora tada ima paperje i sloj masnoće, koji imaju ispod kože. Nose jaja ujednačenih boja iz kojih se legu mladunci sposobni da odmah žive izvan gnezda (nidifugni mladunci).

Stanište i ishrana[uredi | uredi izvor]

Plovuše uglavnom žive blizu vode, u močvarama, uz ušća i na obalama reka ili mora. Neke vrste provode veći deo života na otvorenom moru, a na kopno dolaze samo u vreme parenja i podizanja mladih. Većina se hrani na ili u blizini površine vode, neke rone i hrane se vodenim biljem, dok se naročito guske, labudovi i Anhimidae hrane i na kopnu, pasući travu i drugo bilje. Patkarice redovno gutaju kamenčiće koji im u mišićavom želucu služe kao gastrolit za usitnjavanje hrane.

Let[uredi | uredi izvor]

Većina plovuša su izvrsni letači; Anser indicus je čak ptica koja leti više od bilo koje druge vrste. Mnoge vrste kao selice preleću velike razdaljine između područja gde se gnezde i područja gde prezimljuju. Te udaljenosti mogu biti i više hiljada kilometara.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Sistematika reda plovuša nije usaglašena i postoje različiti pristupi kod različitih autora. Važan problem predstavlja međusoban odnos grupa gusaka, pataka, labudova, njorki i ronaca, koje se tretiraju ili kao zasebne porodice, ili kao potporodice jedne porodice (u tom slučaju porodice pataka, Anatidae).

Verovatne rodbinske veze između porodica, koje se najčešće izdvajaju u okviru reda plovuša su predstavljene na sledećem dijagramu:

Patke (Anatinae)

	Prave guske (Anserini)

	Labudovi (Cygnini)

Patke ronilice (Aythyinae)

Ronci (Mergidae)

Vrištavci (Anhimidae)

Svrakolike guske (Anseranatidae)

Dromornithidae †

Presbyornithidae †

Vrste[uredi | uredi izvor]

Na spisku su navedene neke najpoznatije vrste iz porodice Plovki (Anatidae):

Vrsta, stručni naziv	Vrsta, srpski naziv
Anas acuta	Šiljkan
Anas clypeata	Plovka kašikara
Anas crecca	Krdža, Kržljura
Anas penelope	Zviždara
Anas platyrhynchos	Gluvara
Anas querquedula	Grogotovac, Pupčanica
Anas strepera	Čegrtuša
Anser albifrons	Lisasta guska
Anser anser	Divlja guska
Anser brachyrhynchus	Kratkokljuna guska
Anser caerulescens	Snežna guska
Anser erythropus	Mala lisasta guska
Anser fabalis	Guska glogovnjača
Aythya ferina	Riđoglava patka
Aythya fuligula	Ćubasta patka
Aythya marila	Morska crnka
Aythya nyroca	Patka njorka, Patka crnka
Branta bernicla	Grivasta guska
Branta canadensis	Kanadska guska
Branta leucopsis	Belolika guska
Branta ruficollis	Guska crvenovoljka
Bucephala clangula	Patka dupljašica
Bucephala islandica	Islandska patka dupljašica
Chen caerulescens	Snežna guska
Clangula hyemalis	Ledenjarka
Cygnus atratus	Crni labud
Cygnus columbianus	Mali labud, Žutokljuni labud
Cygnus cygnus	Veliki labud, Žutokljuni labud
Cygnus olor	Crvenokljuni labud, Labud grbac
Histrionicus histrionicus	Arlekinka
Marmaronetta angustirostris	Mramorka
Melanitta fusca	Baršunasti turpan
Melanitta nigra	Crni turpan
Mergus albellus	Mali ronac
Mergus merganser	Veliki ronac
Mergus serrator	Srednji ronac
Netta rufina	Prevez
Oxyura leucocephala	Beloglava patka, Bjeloglava plovka
Polysticta stelleri	Štelerova gavka
Somateria mollissima	Plovka ledenjarka, Gavka
Somateria spectabilis	Kraljevska gavka
Tadorna ferruginea	Zlatokrila utva, Plovka prevez
Tadorna tadorna	Šarena utva