Pređi na sadržaj

Politbiro CK KPJ

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amblem Komunističke partije Jugoslavije

Politički biro (Politbiro) CK KPJ bio je izvršni organ Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) od maja 1926. do novembra 1952. godine. Po potrebi, uži krug članova Politbiroa, sačinjavao je Sekretarijat. Na Šestom kongresu KPJ je umesto Politbiroa formiran Izvršni komitet CK SKJ.

Prilikom formiranja Partije, aprila 1919. najviši partijski organ između dva kongresa bilo je Centralno partijsko veće, a njegov izvršni i operativni organ bio je Izvršni odbor. Usled frakcijskih borbi u KPJ, Izvršni komitet Kominterne je aprila 1925. doneo odluku da se sazove novi Kongres i imenovao privremeni Centralni komitet. Usvajanjem novog Statuta partije na Trećem kongresu, održanom maja 1926. u Beču, izvršni organ Centralnog komiteta postao je Politički biro (Politbiro). Na ovom Kongresu izabran je Centralni komitet od 16 i Politbiro od sedam članova, koji su sačinjavali — Đuro Đaković, Jakob Žorga, Rajko Jovanović, Đuro Salaj, Laza Stefanović i Sima Marković, politički i Radomir Vujović, organizacioni sekretar.[1]

Usled sve češćih frakcionaških borbi, Kominterna je aprila 1928. smenila Centralni komitet i formirala privremeno rukovodstvo, na čelu sa Đurom Đakovićem. Na Četvrtom kongresu KPJ, održanom novembra 1928. u Drezdenu, doneta je odluka da u rukovodstvo mora biti uključen određeni broj partijskih kadrova iz redova industrijskih radnika, pa je novi Centralni komitet brojao 16 članova, a u Politbiro su izabrani — Đuro Đaković, Đuro Salaj, Žika Pecarski, Laza Stefanović i Jovan Mališić, a kasnije je uključen i Milan Gorkić. Sekretarijat Politbiroa sačinjavali su — politički sekretar Jovan Mališić, organizacioni sekretar Đuro Đaković i Đuro Salaj i Žika Pecarski, članovi.[2]

Nakon uvođenja Šestojanuarske diktature, 1929. došlo je do otvorenog policijskog terora protiv članova i rukovodilaca Komunističke partije Jugoslavije, u kojima je stradao veliki broj rukovodilaca KPJ i SKOJ, među kojima su bili Đuro Đaković, organizacioni sekretar CK KPJ i Rista Samardžić, član Politbiroa CK KPJ.[3]

Usled masovnih hapšenja, razbijene su partijske i skojevske organizacije i njihova rukovodstva, zbog čega je Centralni komitet prestao da deluje kao jedinstveno rukovodstvo. Od jednog dela članova Centralnog komiteta, oktobra 1929. u Beču je formiran Zagranični biro CK KPJ, dok je u zemlji formiran Politbiro sa sedištem u Zagrebu, a potom u Ljubljani, koji je aprila 1930. prešao u inostranstvo. Usled nemogućnosti rada u zemlji, rukovodstvo KPJ nalazilo se u inostranstvu, najpre u Beču, a potom u Parizu i od sredine 1930. do sredine 1932. imalo je samo povremene veze sa partijskim organizacijama u zemlji.[4]

Tek na Četvrtoj zemaljskoj konferenciji, održanoj decembra 1934. u Ljubljani izabran je novi Centralni komitet od 12 članova, dok su u Politbiro izabrani — Milan Gorkić, Josip Broz Tito, Blagoje Parović, Kamilo Horvatin i Adolf Muk.[5] U skladu sa odlukom o oživljavanju političke aktivnosti u zemlji, članovi rukovodstva KPJ su od 1935. počeli da dolaze u zemlju, pa su na Plenumu CK KPJ, održanom u Splitu početkom juna, prisustvovala trojica članova Politbiroa CK KPJ — Milan Gorkić, Blagoje Parović i Karlo Hudomalj.[6]

Sredinom 1935. sprovedena je odluka CK KPJ o formiranju Zemaljskog biroa CK KPJ sa sedištem u Zagrebu, ali se ubrzo pokazala potreba za formiranjem autoritativnijeg rukovodstva u zemlji, zbog obimnosti i složenosti poslova. Usled novih sukoba unutar rukovodstva KPJ, početkom 1936. izvršene su izmene u članstvu Politbiroa, nakon isključenja Blagoja Parovića i hapšenja Lovre Kuhara i Ivana Krndelja u Pragu. Izvršni komitet Kominterne, avgusta 1936. doneo je odluku o imenovanju novog rukovodstva i potvrdio raniju odluku da se sedište CK KPJ prenese u zemlju. Milan Gorkić je određen za ostanak u inostranstvu, radi održavanja veze sa Kominternom, a Josip Broz Tito upućen u zemlju radi stvaranja uslova za formiranje novog rukovodstva. Novo rukovodstvo KPJ imenovano je u novembru i u njega su pored generalnog sekretara Milana Gorkića i Josipa Broza, imenovani Rodoljub Čolaković, Sreten Žujović i Franc Leskošek.[7][8]

Polovinom 1937, Gorkić je pozvan u Moskvu na referisanje, gde je u jesen iste godine pogubljen u „staljinovim čistkama”. Maja 1938. Josip Broz Tito je došao u zemlju i formirao Privremeno rukovodstvo KPJ, prvo koje je nakon 1930. u celini delovalo u zemlji. Januara 1939. Tito je od Kominterne dobio mandat da formira novo rukovodstvo, a po njegovom dolasku u zemlju privremeno rukovodstvo je preraslo u Centralni komitet KPJ. Iako tada nije formiran Politbiro, oko Tita je formiran uži krug saradnika koji su činili Milovan Đilas, Edvard Kardelj i Aleksandar Ranković.

Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ, održanoj oktobra 1940. u Zagrebu formiran je Centralni komitet 22 člana i Politbiro od 7 članova, koji su sačinjavali — Milovan Đilas, Edvard Kardelj, Rade Končar, Franc Leskošek, Ivan Milutinović i Aleksandar Ranković, organizacioni i Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Istorija SKJ 1985, str. 101–103.
  2. ^ Istorija SKJ 1985, str. 104–106.
  3. ^ Istorija SKJ 1985, str. 112.
  4. ^ Istorija SKJ 1985, str. 113.
  5. ^ Istorija SKJ 1985, str. 125–126.
  6. ^ Istorija SKJ 1985, str. 132.
  7. ^ Istorija SKJ 1985, str. 141.
  8. ^ Istorija SKJ 1985, str. 145–146.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom I 1919—1941. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980.  COBISS.SR 1539739342
  • Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom II 1941—1945. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980.  COBISS.SR 49272583
  • Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919—1979. tom III 1945—1979. Beograd: Narodna knjiga; Institut za savremenu istoriju. 1980.  COBISS.SR 1539739598
  • Dvanaest kongresa Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Privredni pregled. 1982.  COBISS.SR 34752263
  • Istorija Saveza komunista Jugoslavije. Beograd: Izdavački centar „Komunist”; Narodna knjiga; Rad. 1985.  COBISS.SR 68649479