Pređi na sadržaj

Pomorije

Koordinate: 42° 34′ 06″ S; 27° 36′ 58″ I / 42.56833° S; 27.61607° I / 42.56833; 27.61607
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pomorije
bug. Поморие
Pomorije- panorama grada
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastBurgaska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2022.13.926
Geografske karakteristike
Koordinate42° 34′ 06″ S; 27° 36′ 58″ I / 42.56833° S; 27.61607° I / 42.56833; 27.61607
Aps. visina10 m
Pomorije na karti Bugarske
Pomorije
Pomorije
Pomorije na karti Bugarske
Veb-sajt
www.pomorie.com

Pomorije (bug. Поморие) grad je u Republici Bugarskoj, u istočnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Pomorije u okviru Burgaske oblasti.

Pomorije je poznato letovalište na obali Crnog mora, koje rado posećuju i ljudi iz Srbije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Pomorije se nalazi u istočnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 420 km istočno, a od oblasnog središta, Burgasa grad je udaljen 20 km istočno.

Reljef: Oblast Pomorija se nalazi na bugarskoj obali Crnog mora. Gradsko priobalje čini niz plaža, a u pozadini se izdižu prva brda Stare planine.

Klima: Klima u Pomoriju je izmenjeno kontinentalna klima sa uticajem mora.

Vode: Pomorije je smešteno na omanjem poluostrvu Crnog mora.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Pomorija je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Pomorija je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Grad se tada naziva Anhijal i bio je mahom naseljen Grcima.

1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Pomorije je imalo oko 14.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih godina grad raste zbog položaja na moru i bugarskoj rivijeri.

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavlje.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]