Poplave u Srbiji 2014.
Datum | 13 — 27. maj 2014. |
---|---|
Lokacija | Beograd, Šumadija, Zapadna Srbija, Pomoravlje Srem Braničevo Stig Srbija |
Uzrok | obilne padavine, ciklon |
Umrlih | 33 |
Povređenih | 20 |
Nestalih | preko 550[1] |
Materijalna šteta | ~ 500.000.000 |
Poplave u Srbiji su došle nakon obilnih padavina i snažnog ciklona koji je zahvatio centralni deo Balkanskog poluostrva u drugoj polovini maja meseca 2014. godine. Padavine su obuhvatile ceo prostor Srbije i za 24 časa izlučeno je preko 100 litara kiše po kvadratnom metru. Zabeleženi su apsolutni padavinski maksimumi 15. maja u Beogradu (107,9), Loznici (110) i Valjevu (108,2)[2]. Od posledice nabujalih reka, klizišta i vode stradalo je više od 30 osoba. Proglašena je vanredna situacija 15. maja[3].
Razvoj ciklona[uredi | uredi izvor]
Ciklon Tamara[4] (takođe i Donat[5] u Hrvatskoj ili Ivet[6] u srednjoj Evropi) zahvatio je područje srednje i jugoistočne Evrope 13. maja 2014. godine. Prostirao se na velikoj horizontalnoj površini, vertikalne debljine nekoliko kilometara kroz celu troposferu. Polje niskog vazdušnog pritiska formiralo se nad Jadranom, kada je hladna i vlažan polarni vazduh prodro u region Mediterana. Taj polarni front sudario se sa vlažnim suptropskim frontom, što je dovelo do formiranja veoma niskog pritiska. Tokom 14. maja ciklonalno polje se premestilo prema Balkanu i „ujezerilo“ nad područjem Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine[7].
Zasićenost vazdušne mase bila je oko 100%, a vlažnost je povećavana zahvaljujući toplom vazduhu sa juga i istoka. U prilog razvoju ovakvog polja niskog pritiska pogodovala je i fizičko-geografska specifičnost Balkanskog poluostrva. Centar ciklonalnog polja bio je nad Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, gde je između 13. i 15. maja izlučena velika količina padavina, najveća ikada zabeležena od kada se vode meteorološka osmatranja. Slabljenje i nestanak ciklona započeto je tokom 16. i okončano 18. maja.[8][4][9]
Hronologija poplava[uredi | uredi izvor]
Obilne kiša izazvana ciklonom nad Balkanskim poluostrvom padala je gotovo bez prekida u periodu između 13. i 16. maja na prostoru Srbije i susednih država. U roku od 24 časa izlučeno je preko 100 litara po metru kvadratnom, a sve ukupno za tri dana palo je preko 200 litara vodenog taloga - najviše u Valjevu, Beogradu, Loznici i Novom Sadu[10]. Velika količina padavina dovela je do pojave bujičnih tokova, plavljenja i pokretanja brojnih klizišta[11][12].
Ovo je ujedno bio i najkišovitiji maj mesec u istoriji. višegodišnji prosek za ovo doba godine je oko 70 milimetara taloga, međutim 2014. palo je čak 214 litara po metru kvadratnom (Beograd)[2].
Poplavljena područja[uredi | uredi izvor]
U tabelama je dat pregled opština po okruzima koje su poplavljene delimično ili potpuno:[13]
Grad Beograd | Braničevski okrug | Mačvanski okrug | Sremski okrug |
---|---|---|---|
|
|
|
|
Pomoravski okrug | Kolubarski okrug | Moravički okrug | Šumadijski okrug | Raški okrug |
---|---|---|---|---|
|
|
|
|
|
14. maj[uredi | uredi izvor]
Tokom 14. maja jako nevreme izazvalo je pojavu bujica i izlivanje reka iz korita. To je dovelo do proglašenja vanrednog stanja u 16 opština Srbije. Izlila se reka Kolubara sa pritokama Ljig i Kačer, zatim Bolečka reka, Skrapež, Jadar i Zapadna Morava. Poplavljeni su niži predeli u blizini reka u Valjevu, Lajkovcu, Ubu, zatim u opštini Ljig i Gornji Milanovac, Kosjeriću, Loznici, okolini Novog Sada (Petrovaradin, Futog), kao i u Maloj Moštanici i Mislođinu.[14] Spasilačke ekipe su evakuisale nekoliko desetina građana sa prostora zahvaćenim velikim padavinama.[15]
15. maj[uredi | uredi izvor]
U toku noći između 14. i 15. maja, spasilačke službe evakuisale su preko 500 ljudi iz ugroženih područja. Proglašena je vanredna situacija na teritoriji cele Srbije[16]. U Topoli je tokom spasilačke akcije nastradao vatrogasac[17]. Obilne padavine su dovele do izlivanja Kolubare u blizini rudarskog ugljenog basena što je dovelo do obustave rada[18]. Preko 85.000 ljudi širom zemlje ostalo je bez struje, a veliki broj kuća i domova je poplavljen. Zbog velike količine vode i pokretanja klizišta ostali su odsečeni pojedini delovi opština Loznica[19].
Zbog kritičnog stanja u zemlji, predstavnici nekoliko država Evrope ponudili su humanitarnu pomoć, među prvima Rusija i Slovenija.
16. maj[uredi | uredi izvor]
Stanje se znatno pogoršalo tokom 16. maja kada je nekoliko gradova i mesta ostalo bez struje - među kojima Lazarevac, Paraćin, Smederevska Palanka, kao i delovima Šapca i Obrenovca[20]. Tokom dana velika količina vode se izlila iz Kolubare i poplavila Obrenovac i okolinu. Započeta je evakuacija celog grada i susednih naselja, u kojoj su učestvovale brojne spasilačke službe i jedinice (vojska, žandarmerija, vatrogasci i dr). Obrenovac je prekrila voda u visini od nekoliko metara.[21]
Zbog obilnih padavina, na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske nivo Save je bio u porastu. Nakon javnog poziva okupio se veliki broj volontera iz svih krajeva Srbije koji su upućeni u Šabac i Sremsku Mitrovicu da podižu brane i nasipe na obalama[22]. U većini oblasti gde je prekinuta dostava električne energije, voda nije bila za piće[23]. Do kraja dana evakuisano je 15.200 osoba iz ugroženih područja, od čega najviše iz Obrenovca. Kritično stanje je bilo u Svijlancu, Paraćinu, Krupnju i mnogim drugim mestima, gde je većina naselja poplavljena ili odesečena zbog odrona i klizišta[24].
17. maj[uredi | uredi izvor]
U noći između 16. i 17. maja preko 10.000 dobrovoljaca učestvovalo je u izgradnji bedema od džakova s peskom u Šapcu i Sremskoj Mitrovici. Preventivno su evakuisani ljudi u blizini nasipa. Teška situacija bila je Krupnju gde se pod uticajem klizišta porušilo oko 200 kuća, a komunikacije su otežane. Ljig je bilo bez struje i vode. U svim ugroženim područjima proradio je veliki broj klizišta. Voda se delimično povukla iz Gornjeg Milanovca, Trstenika, Koceljeve i Svilajnca. Velika Morava se izlila kod Varvarina i u blizini Ćićevca[25]. Voda je prodrla u površinske kopove Kolubarskog ugljenog basena - Veliki Crljeni i Tamnava-zapadno polje.
Do kraja dana evakuisano je ukupno 16.300 osoba, najviše iz Obrenovca i Bariča[26][27].
18. maj[uredi | uredi izvor]
Tokom 18. maja ciklon koji je uticao na velike pdavine na prostoru Srbije i regiona se povukao prema južnom delu Sredozemlja. Na području opštine Požarevac izlila se reka Mlava. Voda je ugrozila termoelektranu Kostolac i ugljenokop Drmno[28]. Nivo vode u Obrenovcu se snizio, ali je evakuacija nastavljena. Iz zdravstvenih i bezbednosnih razloga ulaz u Obrenovac je bio zabranjen bez posebne dozvole.
19. maj[uredi | uredi izvor]
Iz poplavljenih područja ukupno je bilo evakuisano oko 25.000 osoba[29]. Evakuisani su ljudi iz okoline Sremske Mitrovice i Šapca, kao i iz šidskih sela Morović i Višnjićevo. Volonteri i specijalne službe su ojačavale bedeme na Savi, Mlavi i Kolubari. U Beogradu su preventivno postavljeni bedemi na opštinama Savski venac, Stari grad, Čukarica, Novi Beograd i Palilula[30].
Zbog porasta vodostaja Save u selu Zabrežje, započeta je potpuna evakuacija Obrenovca[31].
20. maj[uredi | uredi izvor]
Tokom 20. maja vodostaj Save i Dunava bio je u porastu. Evakuisano je ukupno preko 30.000 osoba. U Obrenovcu je zabranjen ulaz svima osim timovima koji se bave čišćenjem i asanacijom terena. Odbrambeni nasipi u Kostolcu su ojačavani kako bi se sačuvali ugljenokopi i termoelektrana. Na Đerdapu je ispražnjena akumulacija kako bi se pripremila za nadolazeći vodeni talas[32].
Zbog porasta vodostaja Dunava evakuisano je stanovništvo u priobalju smederevske opštine. Vlada Republike Srbije proglasila je 21, 22. i 23. maj za dane žalosti[33][34].
21. maj[uredi | uredi izvor]
Nivo Save opao je za 10-ak centimetara. Nivo Dunava je bio u porastu, pa je proglašena redovna odbrana od poplava u Novom Sadu i Golupcu. Sela u okolini Obrenovca (Mislođin, Draževac i dr), dobila su vodu za tehničku upotrebu[35]. U Smederevu je proglašena vanredna odbrana od poplava a gradska luka bila je potopljena vodom[36]. Dobrovoljci i službe su nastavile ojačavanje postojećih bedema, podizanje novih i saniranje onih koji su popustili. Evakuacija u Obrenovcu je nastavljena[37]. Ukupno je na prostoru Srbije bilo poplavljeno do 21. maja 2.260 objekata[38].
22. maj[uredi | uredi izvor]
Tokom 22. maja započet je delimičan povratak stanovništva u poplavljena područja. Stanovnicima Bariča je omogućeno da se vrate svojim domovima, a jedan deo stanovnika Obrenovca (muškarci) došao je u svoj grad da pomogne oko saniranja štete i čišćenja.[39][40] Vodostaj Dunava porastao je kod Bačke Palanke, Novog Sada, Slankamena, Pančeva i Zemuna, a nivo Tise povisio se kod Titela[41]. Posle sedam dana puštena je struja u Obrenovcu i ponovo je započeto iskopavanje uglja iz Kolubarskog basena za potrebe TENT-a. Jedinice žandarmerije i specijalni sanitarni timovi nastavili su čišćenje poplavljenih predela od mulja, kabastog smeća i leševa životinja.[39]
23. maj[uredi | uredi izvor]
Vodostaj Bosuta i njene pritoke Studve rastao je po 10 milimetra na svakih sat vremena na teritoriji Srbije, zbog velike količine vode koja je tokovima dolazila iz Hrvatske. Tokom noći između 22. i 23. maja reka Mlava probila je nasip nedaleko od Kostolca[42]. U Rakovici je odron izazvan klizištem prekrio put kod tunela Straževica, ali je brzo otklonjen[43]. Smederevska Palanka je posle osam dana dobila vodu iz vodovoda[44].
Ukupno je evakuisano oko 38.000 stanovnika, od čega 25.000 sa područja Obrenovca[45]. Ukinuta je vanredna situacija u Srbiji, a zadržana je u dva grada i 17 opština koji su bili još pod uticajem poplava (Sremska Mitrovica, Šabac, zatim Obrenovac, Ljig, Krupanj, Ub, Lajkovac, Smederevska Palanka, Osečina, Paraćin, Mionica, Svilajnac, Kosjerić, Bajina Bašta, Mali Zvornik, Koceljeva i Vladimirci)[46][47].
24. maj[uredi | uredi izvor]
Vanredna situacija je ukinuta u Trsteniku i stanovništvo je počelo da se vraća u svoje domove. Sava i Dunav su bili u stagnaciji, a vanredna odbrana od poplava proglašena je u Zemunu[48]. Sanacija i čišćenje u Obrenovcu je nastavljeno, a zbog mnogobrojnih klizišta na putu Loznica-Ljubovija kod Malog Zvornika započeta je izgradnja alternativnog puta dužine 11 km[49].
25. maj[uredi | uredi izvor]
Nivo Dunava i Save bio je u opadanju. Posle deset dana pokrenuta je proizvodnja električne energije u termoelektrani Nikola Tesla A[50][51]. Nastava u osnovnim i srednjim školama u Ćupriji je obnovljena. U Krupnju je došlo do pucanja brane u rudniku antimona „Stolice“, što je dovelo do izlivanja toksične jalovine i potencijalnog ekološkog problema[49][52].
26. maj[uredi | uredi izvor]
Zbog obilnih padavina između 25. i 26. maja poplavljeno je nekoliko kuća u opštini Grocka. Izlila se reka Gročica, i Begaljički potok u Zaklopači. Velike kiše poplavile su i centra Pančeva[53]. U Smederevskoj Palanci i Loznici ukinuta je vanredna situacija zbog poboljšanja opšte situacije na teritoriji tih opština[54][55]. U Kragujevcu je palo preko 50 litara kiše što je dovelo do plavljenja nekoliko industrijskih postrojenja i stambenih kuća, naročito u naseljima Beloševac i Lekina Bara. Zbog nastale situacije proglašena je vanredna situacija na teritoriji grada[56]. U naselju Bresnica izlio se Bresnički potok, a u fabrici Zastava oružje bio je poplavljen jedan deo pogona[57].
Posledice[uredi | uredi izvor]
Kao posledica obilnih kiša i poplava aktivirala su se brojna klizišta širom Srbije, potopljen je veliki broj stambenih i privrednih objekata, preko 1.000 je oštećeno ili ugroženo, a više od 30.000 stanovnika je evakuisano iz pogođenih područja. Preliminarno procenjena šteta iznosila je oko 1.000.000.000 evra.
Sliv Save | Sliv Dunava | Sliv Morave |
---|---|---|
|
|
|
U tabeli iznad dat je prikaz reka i potoka prema hidrografskim slivovima (Sava, Morava, Dunav), koje su se izlile u periodu između 14. i 21. maja 2014. godine[58][59][60][61][62]. Svoje korito je prelilo više od 60 vodotokova u predelima ugroženim poplavama.
Klizišta[uredi | uredi izvor]
Zbog obilnih padavina pokrenuto je više stotina klizišta širom Srbije. U Malom Zvorniku odron je prekrio magistralni put. U Bajinoj Bašti klizišta su porušila i ugrozila oko 300 kuća. U Kosjeriću je registrovano preko 600 odrona, a u Gornjem Milanovcu oko 300. U Krupnju su kretanja zemljišta u kombinaciji sa bujicama načinila veliku štetu i oštetila preko 500 domova[63]. Klizišta su se aktivirala i na prostorima opština Požega, Čačak (100), Kraljevo (60) i Valjevo (100). U Beogradu je ugrožen pojas uz Savu i Dunav od Bariča, do Karaburme i dalje do Ritopeka. Klizišta su se pokrenula i u ljiškoj opštini, gde je u selu Ba porušeno 50 kuća[64][65].
Osim u najugroženijim područjima klizišta su se pokrenula i u okolini Niša (Gabrovac, Gornji Matejevac), zatim u blizini Bojnika, Medveđe i Lebana, kao i u delovima Pčinjskog okruga[65].
Infrastruktura i domovi[uredi | uredi izvor]
Poplavama i klizištima oštećeno je i porušeno oko 4.500 km puteva i 250 mostova. Potopljeno je 2.260 objekata (kuće, zgrade, privredni objekti i dr), a oko 1.800 je ugroženo. Poljoprivreda je pretrpela značajnu štetu koja se ogleda u oko 80.000 hektara poplavljenih oranica, što je oko 2% ukupnog obradivog zemljišta u Srbiji[66].
U Kolubarskom basenu uglja došlo je do probijanja brane i Kolubara se izlila poplavivši potpuno dva basena, Veliki Crljeni i Tamnava-Zapadno polje. Ukupno u oba kopa ulilo se preko 150 miliona kubnih metara vode, čime je dubina dostizala 50-60 m. Polovinu ukupne proizvodnje struje Srbija dobija iz kolubarskih basena.[67]
Železnički saobraćaj bio je u prekidu na većini relacija zbog oštećenja pruga. Šine su oštećene na pruzi Beograd-Bar[68] kod Lajkovca i Beograd-Niš kod Jagodine i Bagrdana, i između Paraćina i Ćićevca, gde je poplava odnela 150 m pruge. Na relaciji Prahovo-Zaječar pruga je bila zatrpana odronom, kao i deo kod Kraljeva u naselju Vitanovac[69][70].
Evakuacija stanovništva[uredi | uredi izvor]
Sa prostora ugroženih područja evakuisana je preko 31.000 osoba. Oni su smešteni u prihvatne centre širom Srbije, a najvećim delom u Beogradu. Najviše evakuisanih osoba je iz Obrenovca (oko 24.000), koji je je bio najugroženiji. U spašavanju su učestvovali policija, žandarmerija, PTJ, SAJ, vatrogasci, vojska, dobrovoljci i spasioci iz nekoliko država iz Evrope i okruženja.
Najveći prihvatni centri za raseljeni bili su: Beogradski sajam (preko 500), Beogradska arena, hala Pionir (oko 250), Stari i Novi DIF, zatim sportski centar Šumice, brojne osnovne škole, drugi sportski centri, hoteli, studentski domovi i dr[71].
Sanitarna situacija[uredi | uredi izvor]
Velika količina vode i mulja koja se nekoliko dana zadržala u poplavljenim područjima dovela do je razvoja potencijalnih sanitarnih problema. Toplo vreme i voda pogodovali su razvoju komaraca, zatim glodara i raznih drugih štetočina[72]. Kontaminirana voda bila je izvor zaraznih oboljenja, poput dizenterije i leptospiroze[73]. Takođe poplava je uništila i zarazila brojne useve i biljke[74], a usmrtila je i značajan broj stoke i drugih domaćih životinja (psi, mačke), čime su se razvili uslovi za druga oboljenja. Specijalni timovi uklonili su preko 200 tona uginulih životinja sa ugroženih područja[75][76].
Humanitarna pomoć[uredi | uredi izvor]
Tokom i nakon poplava humanitarnu pomoć ugroženim područjima i stanovništvu poslao je veliki broj pojedinaca, organizacija, udruženja i država. Pomoć se sastojala od hrane i vode, zatim odeće, higijenskih sredstava, ćebadi i dušeka. Osim toga, uplaćivana je finansijska pomoć na namenske račune Vlade Republike Srbije.
Međunarodna pomoć[uredi | uredi izvor]
U spašavanju stanovništva učestvovalo je desetine pripadnika specijalnih ekipa iz nekoliko država Evrope (Rusije, Slovenije, Bugarske, Češke Republike, Nemačke, Austrije, Francuske, Mađarske, Makedonije, Danske, Slovačke, Rumunije, Crne Gore, EULEKS-a). Timovi su bili angažovani na izvlačenju stanovnika iz ugroženih oblasti, na ispumpavanju vode, prevozu ljudi, dostavljanju pomoći (hrana, voda) i dr.
Humanitarnu pomoć uputile su Rusija, Ujedinjene nacije, Evropska unija, zatim Azerbejdžan, Belorusija, Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Jevrejska fondacija, Hrvatska, Rumunija i dr. Ona se sastojala od osnovnih ljudskih potrepština, zatim helikoptera za spašavanje, čamaca, specijalnih pumpi za ispumpavanje vode i aparata za isušivanje.
Osim državnih predstavnika, pomoć je stigla i od brojnih organizacija — Udruženje Srba iz Beča, Srpsko-ruskog humanitarnog centra i dr.
Pomoć pojedinaca[uredi | uredi izvor]
Akcije prikupljanja[uredi | uredi izvor]
Obnova[uredi | uredi izvor]
Obnova i izgradnja područja pogođenih poplava započeta je čišćenjem i asanacijom terena. Više od 200 omladinaca i volontera učestvuje u čišćenju i drugim potrebnim poslovima u Paraćinu, Svilajncu, Kostolcu i Krupnju[77][78].
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Pogled na ušće Save u Dunav
-
Podizanje nasipa u Beogradu
-
Čačak nakon poplave 1
-
Čačak nakon poplave 2
-
Nabujala reka Dičina 1
-
Nabujala reka Dičina 2
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Poplava
- Poplave u srednjoj Evropi 2013.
- Ciklon
- Poplave na Balkanu 2014.
- Poplave u Kolubari
- Obrenovac
- Elementarna nepogoda
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ MUP: Prijavljen nestanak 798 osoba, pronađeno njih 215
- ^ a b REKORD: U Beogradu, Valjevu i Loznici pale najobilnije kiše u istoriji!
- ^ mondo.rs - Vanredna situacija u celoj zemlji
- ^ a b „Meteorolozi dali ime ciklonu koji nas je poharao: Srbiju potopila - "Tamara"!”. Arhivirano iz originala 18. 5. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Stigao Donat: Drastično zahladilo u unutrašnjosti, snijeg u Gorskom kotaru!
- ^ „Die wilde "Yvette" sorgt für Unwetter im südöstlichen Europa”. Arhivirano iz originala 29. 9. 2018. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Die wilde "Yvette" sorgt für schwere Unwetter im südöstlichen Europa
- ^ Ciklon Tamara 13 - 16. maj 2014.
- ^ „Srbiju i BiH pogodio ciklon “Tamara””. Arhivirano iz originala 17. 5. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Oboren rekord, više kiše nego ikad
- ^ „Najobilnija kiša u Beogradu u poslednjih 117 godina”. Arhivirano iz originala 08. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ „Poplave katastrofalnih razmera, oboreni i dnevni rekordi padavina od kada se vrše merenja u Srbiji”. Arhivirano iz originala 21. 5. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ „20. maj 2014. godine - presek stanja u 18,00 časova”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Nevreme u Srbiji, vanredno u 16 mesta
- ^ „Poslednje informacije o stanju na područjima ugroženim vremenskim nepogodama”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Proglašena vanredna situacija u celoj Srbiji
- ^ Naselja pod vodom, prve žrtve
- ^ Poplave zaustavile "Kolubaru"
- ^ Borba sa vodenom stihijom
- ^ Više gradova i opština bez struje
- ^ Evakuacija Obrenovca, ima žrtava
- ^ Odbrana Šapca, veliki odziv volontera
- ^ Borba sa poplavama širom Srbije
- ^ Kritično u četiri okruga
- ^ Poplave u Srbiji, kritično u Ubu
- ^ „17. maj 2014. godine - presek stanja u 20,00 časova”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Barič uspešno evakuisan
- ^ „18. maj 2014. godine – oko 10,30 časova”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ „19. maj 2014. godine – oko 07,50 časova”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Nasipi na Savi odolevaju
- ^ Novi poplavni talas preti Obrenovcu
- ^ POPLAVE Srbija se brani od vode u četiri grada
- ^ Proglašena trodnevna žalost u Srbiji
- ^ Vlada proglasila trodnevnu žalost povodom žrtava poplava
- ^ Sava opada, nema opuštanja
- ^ http://www.blic.rs/Vesti/Srbija/467326/Smederevska-luka-pod-vodom-grad-jos-nije-ugrozen
- ^ Obrenovac: Nivo vode ne pada, evakuacija još traje
- ^ „21. maj 2014. godine - presek stanja u 07,40 časova”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ a b Povratak i čišćenje terena, oprez još traje
- ^ Obrenovac: Vraćaju se vlasnici radnji i muškarci
- ^ Dunav nadolazi u Zemunu i Pančevu, sutra i u subotu najgore
- ^ „POPLAVE Glavni grad dočekuje vrh poplavnog talasa, ne zna se koliko vode dolazi iz Hrvatske”. Arhivirano iz originala 10. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Odron u Rakovici, obustavljen saobraćaj kod tunela Straževica
- ^ Vodovod ponovo radi u Smederevskoj Palanci
- ^ Obrenovac, nastavlja se čišćenje terena
- ^ Predloženo ukidanje vanredne situacije
- ^ „POPLAVE Ukinuta vanredna situacija, stradale 33 osobe”. Arhivirano iz originala 10. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Sava i Dunav ne rastu, šteta se sanira
- ^ a b Stabilno u većini poplavljenih mesta
- ^ TENT "A" ponovo proizvodi struju
- ^ „PONOVO RADI TENT A”. Arhivirano iz originala 5. 8. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Kod Krupnja pukla brana, ekološka pretnja
- ^ GROCKA POPLAVLJENA Voda je nadirala, bujica je nosila sve
- ^ Ukinuta vanredna situacija u Smederevskoj Palanci
- ^ Loznica ukinula vanrednu situaciju
- ^ Vanredna situacija u Kragujevcu zbog nevremena
- ^ „Vanredna situacija u Kragujevcu”. Arhivirano iz originala 10. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ „B I L T E N br. 27 O SPROVOĐENjU ODBRANE OD POPLAVA NA PODRUČJU U NADLEŽNOSTI JBP “SRBIJAVODE“ 15.05. 2014. godine” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 09. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ „B I L T E N br. 28 O SPROVOĐENjU ODBRANE OD POPLAVA NA PODRUČJU U NADLEŽNOSTI JBP “SRBIJAVODE“ 16.05. 2014. godine” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 09. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ „B I L T E N br. 29 O SPROVOĐENjU ODBRANE OD POPLAVA NA PODRUČJU U NADLEŽNOSTI JBP “SRBIJAVODE“ 17.05. 2014. godine” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 09. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ „B I L T E N br. 30 O SPROVOĐENjU ODBRANE OD POPLAVA NA PODRUČJU U NADLEŽNOSTI JBP “SRBIJAVODE“ 18.05. 2014. godine” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 09. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ „B I L T E N br. 32 O SPROVOĐENjU ODBRANE OD POPLAVA NA PODRUČJU U NADLEŽNOSTI JBP “SRBIJAVODE“ 21.05. 2014. godine” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 09. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ U Krupnju sad zavladao virus
- ^ Neophodna hitna sanacija klizišta
- ^ a b Večernje novosti (štampano izdanje), četvrtak, 22. maj 2014; str. 11
- ^ Minimalna šteta od poplava milijardu evra
- ^ „Flooded Tamnava open pit mines” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 08. 10. 2014. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
- ^ „Železnički saobraćaj na barskoj pruzi obustavljen noćas zbog velikih bujica”. Arhivirano iz originala 9. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014. line feed character u
|title=
na poziciji 21 (pomoć) - ^ Železnički saobraćaj u prekidu
- ^ „Zbog poplava od jutros prekid saobraćaja na niškoj pruzi, i dalje prekid saobraćaja na barskoj pruzi”. Arhivirano iz originala 9. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ „Spisak prihvatnih centara otvorenih za smeštaj evakuisanih lica iz Obrenovca, Lazarevca, Bariča..”. Arhivirano iz originala 14. 10. 2014. g. Pristupljeno 6. 10. 2014.
- ^ Preti nam najezda komaraca i pacova
- ^ Leptospiroza - mere prevencije, simptomi, lečenje
- ^ Preporuke za postupanje poljoprivrednih proizvođača u vezi sa upotrebom poljoprivrednih proizvoda u poplavljenim područjima
- ^ Uništeno 200 tona leševa uginulih životinja
- ^ DO SADA UNIŠTENO BLIZU 200 TONA UGINULIH ŽIVOTINjA[mrtva veza]
- ^ Radne akcije u toku: Paraćin, Svilajnac i Kostolac
- ^ „Volonteri Ministarstva omladine i sporta u Obrenovcu”. Arhivirano iz originala 18. 09. 2020. g. Pristupljeno 06. 10. 2014.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Info poplave (jezik: srpski)
- Poplave u Srbiji (jezik: srpski)
- Balkans: Floods - May 2014 (jezik: engleski)
- Vanredna situacija u celoj zemlji (jezik: srpski)