Pređi na sadržaj

Попонац

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Poponac
Naučna klasifikacija uredi
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Asterids
Red: Solanales
Porodica: Convolvulaceae
Rod: Convolvulus
Vrsta:
C. arvensis
Binomno ime
Convolvulus arvensis

Poponac ili slatkovina (Convolvulus arvensis) je višegodišnja zeljasta biljka, geofit (G3) s jako razvijenim korenovim sistemom. Stablo od osnova razgranato, poleglo ili obavijajuće oko drugih biljaka, dužine preko 1 m. Listovi trouglasto-izduženi, sa strelastom osnovom, celog oboda, jako polimorfni, na kratkim drškama. Cvetovi pojedinačni, na dugim drškama u pazuhu listova, krupni, hermafroditni i aktinomorfni. Perijant dvojan i petočlan, krunica široko levkasta, bele boje s ružičastim prugama. Plod okruglasto-jajasta čaura, 5-8 mm dugačka. Seme objajasto, 3-4 mm dužine, tamnomrko do crno.

Poponac

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Razmnožava se semenom ili vegetativno, pupoljcima obrazovanim na korenovim izbojcima čije reznice imaju veliku moć regeneracije. Proizvodi 500—600, maksimalno do 9.800 semena po biljci, masa 1.000 semena iznosi 5-6 g. Klija i niče od marta do jeseni, optimalno na temperaturi 18-20 °C. Seme održava klijavost u zemljištu do pet godina. Cveta i plodonosi od juna do septembra. Mezokserofit, heliofilna i termofilna biljka.

Stanište[uredi | uredi izvor]

Korovsko-ruderalna vrsta (KP), vrlo rasprostranjena biljka. Čest korov strnih žita, okopavina, voćnjaka i vinograda, useva krmnih biljaka. Masovno se nalazi na parlozima, međama, travnjacima, ruderalnim i drugim staništima.

Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjena na celom svetu. Pripada kosmopolitskom flornom elementu (Kom.).

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Borivoje Šinžar, Vaskrsija Janjić Beograd 1995. Korovske biljke