Попонац
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Poponac | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | Plantae |
Kladus: | Tracheophytes |
Kladus: | Angiospermae |
Kladus: | Eudicotidae |
Kladus: | Asterids |
Red: | Solanales |
Porodica: | Convolvulaceae |
Rod: | Convolvulus |
Vrsta: | C. arvensis
|
Binomno ime | |
Convolvulus arvensis |
Poponac ili slatkovina (Convolvulus arvensis) je višegodišnja zeljasta biljka, geofit (G3) s jako razvijenim korenovim sistemom. Stablo od osnova razgranato, poleglo ili obavijajuće oko drugih biljaka, dužine preko 1 m. Listovi trouglasto-izduženi, sa strelastom osnovom, celog oboda, jako polimorfni, na kratkim drškama. Cvetovi pojedinačni, na dugim drškama u pazuhu listova, krupni, hermafroditni i aktinomorfni. Perijant dvojan i petočlan, krunica široko levkasta, bele boje s ružičastim prugama. Plod okruglasto-jajasta čaura, 5-8 mm dugačka. Seme objajasto, 3-4 mm dužine, tamnomrko do crno.
Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]
Razmnožava se semenom ili vegetativno, pupoljcima obrazovanim na korenovim izbojcima čije reznice imaju veliku moć regeneracije. Proizvodi 500—600, maksimalno do 9.800 semena po biljci, masa 1.000 semena iznosi 5-6 g. Klija i niče od marta do jeseni, optimalno na temperaturi 18-20 °C. Seme održava klijavost u zemljištu do pet godina. Cveta i plodonosi od juna do septembra. Mezokserofit, heliofilna i termofilna biljka.
Stanište[uredi | uredi izvor]
Korovsko-ruderalna vrsta (KP), vrlo rasprostranjena biljka. Čest korov strnih žita, okopavina, voćnjaka i vinograda, useva krmnih biljaka. Masovno se nalazi na parlozima, međama, travnjacima, ruderalnim i drugim staništima.
Rasprostranjenje[uredi | uredi izvor]
Rasprostranjena na celom svetu. Pripada kosmopolitskom flornom elementu (Kom.).
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Borivoje Šinžar, Vaskrsija Janjić Beograd 1995. Korovske biljke