Последњи акциони херој
Poslednji akcioni heroj | |
---|---|
Izvorni naslov | Last Action Hero |
Žanr | akciona komedija |
Režija | Džon Maktirnan |
Producent | Džon Maktirnan |
Glavne uloge | Arnold Švarceneger Ostin O`Brajan |
Muzika | Majkl Kamen |
Producentska kuća | Columbia Pictures |
Godina | 1993. |
Trajanje | 130 minuta |
Zemlja | SAD |
Jezik | engleski |
Budžet | 85 miliona dolara |
Zarada | 137 miliona dolara |
IMDb veza |
Poslednji akcioni heroj (engl. Last Action Hero) je akciona komedija iz 1993. koju je režirao Džon Maktirnan. Film je parodija akcionog žanra i njegovih klišea.
Radnja[uredi | uredi izvor]
Deni (Ostin O`Brajan) je dečak opsednut bioskopom i posebno filmovima sa akcionim herojem Džekom Slejterom (koga igra Arnold Švarceneger). Posle dobijanja magične karte koja je od azijskog mađioničara došla do Hudinija, a na kraju do Denija, granice između realnosti i sveta filma nestaju kada je Deni ubačen u film Džek Slejter 4.
Zarobljen u filmu, Deni mora da ubedi Slejtera da je on u stvari izmišljen lik koga igra stvarni glumac Arnold Švarceneger. Stvari postaju komplikovanije kada se propalica u Džeku Slejteru 4, plaćeni ubica Benedikt (Čarls Dens), dokopa magične karte i putuje u stvarni svet. Slejter i Deni ga prate, ali nalaze da su stvari mnogo teže u svetu gde klišei akcionih filmova (automobili eksplodiraju kada se puca na njih i prolazak kroz staklo prozora ne izaziva bol) ne postoje.
Uloge[uredi | uredi izvor]
Glumac | Uloga |
---|---|
Arnold Švarceneger | Džek Slejter/on lično |
Ostin O`Brajan | Deni Madigan |
Čarls Dens | Benedikt |
Robert Proski | Nik |
Tom Nunan | Riper/on lično |
Džoun Plaurajt | Denijeva učiteljica |
Frenk Makrej | poručnik Deker |
Entoni Kvin | Toni Vivaldi |
Bridžet Vilson | Vitni/Meredit |
F. Mari Abraham | Džon Praktiz |
Mersedes Rul | Ajrin Medigan |
Art Karni | Frenk Slejter |
Ijan Makelen | Smrt |
Toru Tanaka | žilavi Azijac |
Prijem[uredi | uredi izvor]
Poslednji akcioni heroj je najavljen kao „sledeći veliki letnji akcioni film“ i mnogi filmski poznavaoci su filmu predviđali veliku zaradu, posebno zbog uspeha Švarcenegerovog prethodnog filma, Terminator 2: Sudnji dan.
Umesto svega toga, kritika je „sahranila“ film, a na blagajnama film beleži zaradu od samo 50 miliona dolara u SAD (razočarenje s obzirom da je budžet bio 60 miliona). U A&E emisiji, u svojoj biografiji glumac Arnold Švarceneger, (koji je takođe bio i izvršni producent filma), izjavio je da film nije uspeo zbog lošeg vremena prikazivanja, pošto je došao sedmicu posle Parka iz doba jure, najvećeg filmskog hita te godine. Švarceneger tvrdi da je on pokušao da ubedi svoje koproducente da za mesec dana odlože premijeru koja je u SAD bila planirana za 18. jun, ali su ga oni ignorisali. Široko je rasprostranjeno verovanje da bi film bio isplativ (ili bi barem pokrio troškove) da je premijera bila tempirana za sredinu jula, u jeku leta.
Uprkos neuspehu na bioskopskim blagajnama, film je hvaljen kao uspela satira akcionog žanra, u kojem je skoro svaki akcioni kliše nemilosrdno parodiran, usled čega je stekao kultni status.
Muzički album[uredi | uredi izvor]
Izdat 8. jula 1993. - Columbia Records (CD)
- Big Gun (AC/DC) – 4:24
- What the Hell Have I (Alice in Chains) – 3:58
- Angry Again (Megadeth) – 3:47
- Real World (Queensrÿche) – 4:21
- Two Steps Behind (Def Leppard) – 4:19
- Poison My Eyes (Anthrax) – 7:04
- Dream On (Aerosmith) – 5:42
- Little Bitter (Alice in Chains) – 3:53
- Cock the Hammer (Cypress Hill) – 4:11
- Swim (Fishbone) – 4:13
- Last Action Hero (Tesla) – 5:44
- Jack the Ripper (Michael Kamen) (Buckethead: guitar) – 3:43
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
- Ovo je bio prvi film koji je koristio Sonijev osmokanalni digitalni zvučni format SDDS (Sony Dynamic Digital Sound).
- Ovo je poslednji film glumca Arta Karnija.
- Stiven Spilberg je odbio ponudu da režira film i odlučio se za Šindlerovu listu
- Arnold Švarceneger je zaradio 15 miliona dolara za glavnu ulogu u filmu.
- To je bio prvi film koji je reklamiran u svemiru. Jedna neimenovana NASA-ina raketa, koju je lansirao Švarceneger, imala je sa strane ispisan naslov filma, što je koštalo 50.000 dolara.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Poslednji akcioni heroj na sajtu IMDb (jezik: engleski)