Pređi na sadržaj

Последњи акциони херој

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poslednji akcioni heroj
Filmski poster
Izvorni naslovLast Action Hero
Žanrakciona komedija
RežijaDžon Maktirnan
ProducentDžon Maktirnan
Glavne ulogeArnold Švarceneger
Ostin O`Brajan
MuzikaMajkl Kamen
Producentska
kuća
Columbia Pictures
Godina1993.
Trajanje130 minuta
Zemlja SAD
Jezikengleski
Budžet85 miliona dolara
Zarada137 miliona dolara
IMDb veza

Poslednji akcioni heroj (engl. Last Action Hero) je akciona komedija iz 1993. koju je režirao Džon Maktirnan. Film je parodija akcionog žanra i njegovih klišea.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Deni (Ostin O`Brajan) je dečak opsednut bioskopom i posebno filmovima sa akcionim herojem Džekom Slejterom (koga igra Arnold Švarceneger). Posle dobijanja magične karte koja je od azijskog mađioničara došla do Hudinija, a na kraju do Denija, granice između realnosti i sveta filma nestaju kada je Deni ubačen u film Džek Slejter 4.

Zarobljen u filmu, Deni mora da ubedi Slejtera da je on u stvari izmišljen lik koga igra stvarni glumac Arnold Švarceneger. Stvari postaju komplikovanije kada se propalica u Džeku Slejteru 4, plaćeni ubica Benedikt (Čarls Dens), dokopa magične karte i putuje u stvarni svet. Slejter i Deni ga prate, ali nalaze da su stvari mnogo teže u svetu gde klišei akcionih filmova (automobili eksplodiraju kada se puca na njih i prolazak kroz staklo prozora ne izaziva bol) ne postoje.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Arnold Švarceneger Džek Slejter/on lično
Ostin O`Brajan Deni Madigan
Čarls Dens Benedikt
Robert Proski Nik
Tom Nunan Riper/on lično
Džoun Plaurajt Denijeva učiteljica
Frenk Makrej poručnik Deker
Entoni Kvin Toni Vivaldi
Bridžet Vilson Vitni/Meredit
F. Mari Abraham Džon Praktiz
Mersedes Rul Ajrin Medigan
Art Karni Frenk Slejter
Ijan Makelen Smrt
Toru Tanaka žilavi Azijac

Prijem[uredi | uredi izvor]

Poslednji akcioni heroj je najavljen kao „sledeći veliki letnji akcioni film“ i mnogi filmski poznavaoci su filmu predviđali veliku zaradu, posebno zbog uspeha Švarcenegerovog prethodnog filma, Terminator 2: Sudnji dan.

Umesto svega toga, kritika je „sahranila“ film, a na blagajnama film beleži zaradu od samo 50 miliona dolara u SAD (razočarenje s obzirom da je budžet bio 60 miliona). U A&E emisiji, u svojoj biografiji glumac Arnold Švarceneger, (koji je takođe bio i izvršni producent filma), izjavio je da film nije uspeo zbog lošeg vremena prikazivanja, pošto je došao sedmicu posle Parka iz doba jure, najvećeg filmskog hita te godine. Švarceneger tvrdi da je on pokušao da ubedi svoje koproducente da za mesec dana odlože premijeru koja je u SAD bila planirana za 18. jun, ali su ga oni ignorisali. Široko je rasprostranjeno verovanje da bi film bio isplativ (ili bi barem pokrio troškove) da je premijera bila tempirana za sredinu jula, u jeku leta.

Uprkos neuspehu na bioskopskim blagajnama, film je hvaljen kao uspela satira akcionog žanra, u kojem je skoro svaki akcioni kliše nemilosrdno parodiran, usled čega je stekao kultni status.

Muzički album[uredi | uredi izvor]

Izdat 8. jula 1993. - Columbia Records (CD)

  1. Big Gun (AC/DC) – 4:24
  2. What the Hell Have I (Alice in Chains) – 3:58
  3. Angry Again (Megadeth) – 3:47
  4. Real World (Queensrÿche) – 4:21
  5. Two Steps Behind (Def Leppard) – 4:19
  6. Poison My Eyes (Anthrax) – 7:04
  7. Dream On (Aerosmith) – 5:42
  8. Little Bitter (Alice in Chains) – 3:53
  9. Cock the Hammer (Cypress Hill) – 4:11
  10. Swim (Fishbone) – 4:13
  11. Last Action Hero (Tesla) – 5:44
  12. Jack the Ripper (Michael Kamen) (Buckethead: guitar) – 3:43

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Ovo je bio prvi film koji je koristio Sonijev osmokanalni digitalni zvučni format SDDS (Sony Dynamic Digital Sound).
  • Ovo je poslednji film glumca Arta Karnija.
  • Stiven Spilberg je odbio ponudu da režira film i odlučio se za Šindlerovu listu
  • Arnold Švarceneger je zaradio 15 miliona dolara za glavnu ulogu u filmu.
  • To je bio prvi film koji je reklamiran u svemiru. Jedna neimenovana NASA-ina raketa, koju je lansirao Švarceneger, imala je sa strane ispisan naslov filma, što je koštalo 50.000 dolara.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]