Potrkušci i čučavci
Izraz potrkušci, kao i njegov antonim čučavci, označavaju određeno ponašanje mladunaca kičmenjaka.
Potrkušci[uredi | uredi izvor]
Potrkušci dolaze na svet jako razvijeni i neposredno nakon izleganja i rođenja oni napuštaju gnezdo. Po pravilo, mogu se odmah sami snaći u okolini, ali ih često, ponekad i nedeljama, odrasle životinje vode, hrane i štite.
Čučavci[uredi | uredi izvor]
Čučavci dolaze na svet relativno nerazvijeni, pa zbog svoje bespomoćnosti još duže vreme nakon rođenja ostaju vezani za gnezdo, odnosno drugi oblik utočišta. Uživaju u dugotrajnoj (ponekad više meseci) brizi svojih roditelja.
Vrste[uredi | uredi izvor]
Postoje:
- Ekstremni potrkušci: reptili - mladunci se izležu potpuno razvijeni i ne uživaju nikakvu roditeljsku brigu
- Primarni potrkušci: kokoške, plovuše, ždralovi - dugo sedenje na jajima, mala briga
- Primarni čučavci: pravi bubojedi, glodari, zveri, torbari - kratko razdoblje skotnosti, nerazvijeni mladunci, intenzivna roditeljska briga
- Čučavci: sokolovi, rodarice - intenzivna briga
- Sekundarni potrkušci: papkari, kopitari, kitovi, majmuni - dugotrajna skotnost, razvijeni, intenzivan odnos majka-mladunac
- Evoluirani čučavci: vrapčarke, sove - kratko vreme ležanja na jajima, intenzivna briga za mladunce
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Starck J.M., Ricklefs R. E. Patterns of Development: The Altricial - Precocial Spectrum. In; Avian Growth and Development. Oxford University Press, New York, NY, 1998.