Prva savezna liga Jugoslavije u fudbalu 1989/90.
Detalji | |
---|---|
Trajanje | 29. jul 1989 – 16. maj 1990 |
Prvak | FK Crvena zvezda |
Statistika | |
Odigrano utakmica | 306 |
Najbolji strelac | Darko Pančev |
◄ 1988/89. 1990/91. ► |
Prva savezna liga Jugoslavije u fudbalu 1989/90. bila je najviši rang fudbalskog takmičenja u Jugoslaviji 1989/90. godine. I šezdesetdruga sezona po redu u kojoj se organizovalo prvenstvo Jugoslavije u fudbalu. Šampion je postala Crvena zvezda iz Beograda, osvojivši svoju sedamnaestu šampionsku titulu.
U ovom prvenstvu važilo je pravilo da se u slučaju nerešenog rezultata u meču pristupi izvođenju jedanesteraca, a jedan bod se dodeljivao timu koji na ovaj način dobije meč.
Učesnici[uredi | uredi izvor]
Pregled sezone[uredi | uredi izvor]
Pred početak sezone, ponovo je uveden utakmica Superkupa između prošlogodišnjeg prvaka Vojvodine i osvajača kupa Partizana. Utakmica je odigrana u Novom Sadu i pobjednik je bio Partizan posle izvođenja jedanestaraca (5:3, u regularnom dijelu 2:2).
Crvenoj zvezdi su davane najveće šanse za osvajanje prvenstva. U tim su sa odluženja vojnog roka stigli Dejan Savićević i Darko Pančev, a u jesenjem dijelu sezone pravo nastupa stekao je Miodrag Belodedić, posle odlužene suspenzije UEFA.
Partizan je napustilo deset igrača: Dragoljub Brnović, Fadilj Vokri, Nebojša Vučićević, Vladislav Đukić, Zoran Batrović, Borče Sredojević, Vladimir Vermezović i Milonja Đukić. U ekupu su se sa odsluženja vojnog roka iz JNA vratili Milko Đurovski i Goran Stevanović, dovedeni su Budimir Vujačić, Vujadin Stanojković, Milan Đurđević i Goran Pandurović, a Predrag Mijatović je doveden u zimskom prelaznom roku. Između dvije utakmice Kupa pobjednika kupova protiv Seltika (prvi meč igran u Mostaru zbog suspenzije stadiona JNA nakon požara u utakmici Kupa UEFA protiv Rome) i nakon poraza u večitom derbiju u 7. kolu i gubitka penal boda u 8. kolu protiv Dinama, trener Momčilo Vukotić je podnio ostavku, a novi trener je postao njegov zamjenik Ivan Golac. Sa Golcem kao trenerom Partizan je usvojio ofanzivnu igru, pa do 30. kola nije zabilježio nijedan neriješen rezultat, uz 13 pobjeda i 9 poraza. Nakon poraza u 30. kolu, Golac je podnio ostavku, a klub je do kraja sezone vodio Nenad Bjeković. Partizan je do kraja sezone vezao 3 pobjede i u posljednjem kolu nakon osvajanja penal-boda protiv Radničkog osvojio 4. mjesto i, zahvaljujući suspenziji Hajduka iz evropskih takmičenja, mjesto u Kupu UEFA sledeće sezone.
Zbog Svjetskog prvenstva 1990. dva kola jesenjeg dijela sezone igrana su krajem decebra. Na polovini prvenstva prvo mjesto na tabeli je držao Dinamo. Nakon zimske pauze, ekipa Crvene zvezde je prolećni dio sezone odigrala bez poraza, sa 11 pobjeda i 3 neriješene utakmice. Crvena zvezda je preuzela 1. mjesto na tabeli u 26. kolu, a osigurala titulu prvaka nakon pobjede nad Veležom 3:0 u Mostaru u 6. maja 1990.
Utakmica Sarajevo-Dinamo je 25. aprila 1990. prekinuta pri rezultatu 1:0 za Sarajevo, pošto je poluvremenu pogođen glavni sudija Zoran Petrović, zbog čega je susret najprije prekinut, a potom registrovan službenim rezultatom 3:0 u korist Dinama. Sarajevo je sezonu na pretposljednjem mjestu na tabeli, pa je trebalo da ispadne u Drugu ligu. Sarajevo se žalilo, pa je odlukom Arbitražnog suda naloženo ponovno odigravanje ove utakmice. Ponovljena utakmica je odigrana 31. jula 1990, sedam dana prije početka nove sezone. Sarajevo je slavilo sa 1:0 i spasilo se ispadanja iz prve lige, ali je sad Velež došao u situaciju da ispadne kao pretposlednji na tabeli pa je napravljen kompromis i samo je jedna ekipa ispala i Velež je ostao pa se iduće sezone takmičilo 19 ekipa.
Dva kola kasnije, 13. maja 1990. u susretu drugoplasiranog Dinama i novog prvaka Crvene zvezde na stadionu Maksimir dogodili su se nemiri između Bed blu bojsa (navijača Dinama iz Zagreba) i Delija (navijača Crvene zvezde Beograd). Incident se dogodio samo nekoliko nedelja nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj na kojima su stranke koje se zalažu za hrvatsku nezavisnost osvojile većinu glasova. U neredima je ranjeno preko šezdeset ljudi, uključujući neke izbodene, upucane ili otrovane suzavcem. Utakmica je registrovana službenim rezultatom 3:0 u korist Crvene zvezde, a Zvonimir Boban je kažnjen višemjesečnom suspenzijom zbog udaranja miliocionera.
Crvena zvezda je postigla 76 golova (ne računajući 3 gola dodeljenih službenim rezultatom zbog neodigrane utakmice na Maksimiru), čime je za jedan pogodak popravila svoj (i Dinamov) rekord u broju datih golova u ligi sa 18 klubova. Darko Pančev je bio najbolji strelac šampionata sa 25 pogodaka. Crvena zvezda je osvojila najviše bodova i kao domaćini i kao gosti. Trener Dragoslav Šekularac je na kraju sezone podnio ostavku, pošto ne bi mogao da vodi Crvenu zvezdu u Kupu evropskih šampiona zbog suspenzije od 7 utakmica nakon eliminacije Crvene zvezde u Kupu UEFA od Kelna.
Tabela[uredi | uredi izvor]
Mesto | Klub | mečeva | pobeda | nerešenih | pobeda u nerešenim |
poraza | dati golovi |
primljeni golovi |
gol razlika |
bodova |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Crvena zvezda | 34 | 24 | 5 | 3 | 5 | 79 | 29 | +50 | 51 |
2 | NK Dinamo Zagreb | 34 | 16 | 11 | 8 | 7 | 53 | 25 | +28 | 40 |
3 | Hajduk Split | 34 | 18 | 3 | 2 | 13 | 50 | 35 | +15 | 38 |
4 | Partizan | 34 | 18 | 4 | 1 | 12 | 51 | 42 | +9 | 37 |
5 | Rad | 34 | 16 | 6 | 4 | 12 | 41 | 31 | +10 | 36 |
6 | Rijeka | 34 | 14 | 6 | 5 | 14 | 29 | 35 | -6 | 33 |
7 | Željezničar Sarajevo | 34 | 14 | 6 | 4 | 14 | 37 | 40 | -3 | 32 |
8 | Olimpija Ljubljana | 34 | 14 | 6 | 4 | 14 | 49 | 40 | +9 | 30 |
9 | Sloboda Tuzla | 34 | 15 | 4 | 0 | 15 | 43 | 46 | -3 | 30 |
10 | Budućnost Titograd | 34 | 13 | 8 | 3 | 13 | 30 | 35 | -5 | 29 |
11 | Vojvodina | 34 | 13 | 6 | 3 | 15 | 43 | 51 | -8 | 29 |
12 | Spartak Subotica | 34 | 12 | 6 | 4 | 16 | 28 | 40 | -12 | 28 |
13 | Sarajevo | 34 | 13 | 4 | 1 | 17 | 46 | 49 | -3 | 27 |
14 | Borac Banja Luka | 34 | 12 | 7 | 3 | 15 | 28 | 40 | -12 | 27 |
15 | Radnički Niš | 34 | 12 | 8 | 2 | 14 | 42 | 48 | -6 | 26 |
16 | Osijek | 34 | 12 | 4 | 2 | 18 | 28 | 47 | -19 | 26 |
17 | Velež Mostar | 34 | 11 | 6 | 3 | 17 | 38 | 51 | -14 | 25 |
18 | Vardar Skoplje | 34 | 8 | 2 | 1 | 24 | 33 | 64 | -31 | 17 |
- | Zemun | - | - | - | - | - | - | - | - | - |
- | Proleter Zrenjanin | - | - | - | - | - | - | - | - | - |
Najbolji strelac: Darko Pančev (Crvena zvezda) - 25 golova
Kup evropskih šampiona | |
Kup UEFA | |
Kup pobednika kupova | |
ispali u drugu ligu | |
plasirali se u prvu ligu |
Hajduk je bio kažnjen dvogodišnjom suspenzijom od strane UEFA zbog bacanja suzavca na utakmici Kupa UEFA iz 1987. protiv Olimpika, pa je Partizan prijavljen za Kup UEFA sledeće sezone.
Najbolji strelci[uredi | uredi izvor]
Red | Igrač | Klub | Golovi |
---|---|---|---|
1 | Darko Pančev | Crvena zvezda | 25 |
2 | Meho Kodro | Velež | 18 |
3 | Josip Višnjić | Radnički Niš | 16 |
4 | Aljoša Asanović | Hajduk | 14 |
5 | Boban Božović | Sarajevo | 13 |
6 | Davor Šuker | Dinamo Zagreb | 12 |
Alen Bokšić | Hajduk | ||
Dinko Vrabac | Olimpija | ||
9 | Siniša Mihajlović | Vojvodina | 11 |
Željko Ivanović | Sloboda |