Prvodecembarsko ujedinjenje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prvodecembarsko ujedinjenje (ili Prvodecembarski akt) predstavlja proklamovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918.

Svečanom proklamovanju državnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca neposredno su prethodili zaključci Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba i odluke o ujedinjenju Vojvodine i Crne Gore sa Srbijom.

Delegacija SHS i proglas ujedinjenja SHS[uredi | uredi izvor]

Delagacija Narodnog vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, od trideset članova, stigla je u Beograd ujutro 28. novembra 1918. Za utvrđivanje načina kako da se proglasi ujedinjenje, obrazovan je odbor od šestorice. U njega su ušli Ante Pavelić (stariji), Svetozar Pribićević i Josip Smodlaka kao predstavnici narodnog veća, i Stojan Protić, Ljubomir Jovanović i Momčilo Ninčić, kao predstavnici Vlade Kraljevine Srbije.

Posle usaglašavanja stavova između delegacije i predstavnika srpske vlade o privremenom uređenju ujedinjene države do donošenja Ustava, prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević je u kući Krsmanovića na Terazijama u Beogradu (u kojoj je regent privremeno stanovao nakon oslobođenja prestonice) 1. decembra 1918. proklamovao Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.

Državni praznik u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Ukazom 28. novembra 1919. je 1. decembar proglašen za državni praznik.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Službene Novine Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1. decembar 1919, Broj 152”. Arhivirano iz originala 25. 01. 2021. g. Pristupljeno 09. 01. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]