Prvodecembarsko ujedinjenje
Prvodecembarsko ujedinjenje (ili Prvodecembarski akt) predstavlja proklamovanje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1. decembra 1918.
Svečanom proklamovanju državnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca neposredno su prethodili zaključci Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba i odluke o ujedinjenju Vojvodine i Crne Gore sa Srbijom.
Delegacija SHS i proglas ujedinjenja SHS[uredi | uredi izvor]
Delagacija Narodnog vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, od trideset članova, stigla je u Beograd ujutro 28. novembra 1918. Za utvrđivanje načina kako da se proglasi ujedinjenje, obrazovan je odbor od šestorice. U njega su ušli Ante Pavelić (stariji), Svetozar Pribićević i Josip Smodlaka kao predstavnici narodnog veća, i Stojan Protić, Ljubomir Jovanović i Momčilo Ninčić, kao predstavnici Vlade Kraljevine Srbije.
Posle usaglašavanja stavova između delegacije i predstavnika srpske vlade o privremenom uređenju ujedinjene države do donošenja Ustava, prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević je u kući Krsmanovića na Terazijama u Beogradu (u kojoj je regent privremeno stanovao nakon oslobođenja prestonice) 1. decembra 1918. proklamovao Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.
Državni praznik u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]
Ovaj odeljak bi trebalo proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Ukazom 28. novembra 1919. je 1. decembar proglašen za državni praznik.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
- Niška deklaracija
- Krfska deklaracija
- Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena u Banatu, Bačkoj i Baranji
- Podgorička skupština
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Službene Novine Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, 1. decembar 1919, Broj 152”. Arhivirano iz originala 25. 01. 2021. g. Pristupljeno 09. 01. 2022.